Na današnji dan

Apsolutistička vladarica koja je provela niz reformi u Habsburškoj Monarhiji – 1717.

Marija Terezija formirala je Hrvatsko kraljevsko vijeće na čelu s banom.

Jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, carica i kraljica Marija Terezija, rođena je 13. svibnja 1717. godine. Njen otac bio je car Karlo VI., posljednji muški pripadnik moćne dinastije Habsburg. Budući da nije imao sinova pobrinuo se da njegova kći naslijedi habsburške posjede. Za to je bio potreban velik manevar, budući da je u mnogim habsburškim zemljama postojalo načelo da samo muški pripadnici dinastije mogu nasljeđivati vlast. Car Karlo VI. morao je učiniti i niz ustupaka stranim silama da ishodi priznanje svoje kćeri kao legitimne nasljednice, ali nakon njegove smrti dogovori se nisu ispoštovali.

Marija Terezija stupila je na prijestolje 1740., a Prusija, Saska, Bavarska, Francuska i Španjolska odmah su joj osporili pravo na njezino nasljeđe. Započeo je dugi niz ratova, od 1740. do 1748. godine, koje je protiv Marije Terezije vodio prvenstveno pruski kralj Fridrik II. Veliki. Monarhija je u ratovima pretrpjela znatne gubitke izgubivši Šlesku i dio talijanskih posjeda , ali se Marija Terezija uspjela održati na vlasti.

Još 1736. godine udala se za lotarinškog vojvodu Franju I. (koji je 1745. okrunjen za cara Svetog Rimskog Carstva), pa se od tada vladajuća dinastija u Monarhiji zove Habsburg – Lothringen. S Franjom je imala 10 sinova i 6 kćeri.

U unutarnjoj politici vladavinu je bazirala na prosvjetiteljskom apsolutizmu provodeći niz reformi. Što se tiče hrvatskih zemalja, prva reforma bila je obnova triju slavonskih županija (Virovitičke, Srijemske i Požeške) te osnivanje Severinske županije. Marija Terezija formirala je Hrvatsko kraljevsko vijeće (1767.), na čelu s banom, čime je povećala ulogu Hrvatske i smanjila njezinu ovisnost o Ugarskoj. Ipak, hrvatsko plemstvo protestiralo je protiv ove odluke smatrajući ga instrumentom centralizacije, pa se počinju oslanjati na mađarasko plemstvo. Kraljica je vijeće ukinula 1779. godine kada je sve njegove ovlasti prenijela na Ugarsko namjesničko vijeće, a ne na Hrvatski sabor. Hrvatska je tada, prvi put u povijesti, postala podložna ugarskim državnim tijelima.

Velike reformske zahvate vladarica je napravila i u Vojnoj krajini, koja je prestankom osmanskih napada izgubila prvotnu svrhu kao prva crta obrane. Vojna krajina podijeljena je na 11 pukovnija te je provedena sustavna militarizacija tog područja. Otada područje Vojne Krajine služi kao stalni izvor vojske za ratove koje će Habsburška Monarhija voditi u budućim vremenima.

Potičući gospodarstvo uredila je odnose između feudalaca i kmetova donošenjem Slavonskog i Hrvatskog urbara. Time se znatno poboljšao položaj kmetova, što je naišlo na žestoke proteste plemstva. U cijeloj Monarhiji oduzela je isusovcima vođenje škola te uvela opću školsku obvezu za svu mušku djecu. Provodila je i popise stanovništva i zemljišta, uvela kućne brojeve te poticala sadnju novih kultura.

Marija Terezija preminula je 1780. godine u Beču, a naslijedio ju je najstariji sin Josip II. koji joj je bio suvladar od 1765. godine.

piše: Dražen Krajcar

 

 

Komentari