Na današnji dan

Amerikanci čekićem smrskali glavu 90 kršćanskih Indijanaca (1782.)

Kršćanska zajednica nastala u Čečkoj naziva se Moravska braća. Proizašla je iz husitskog pokreta u 15. stoljeću i odcijepila se od Katoličke Crkve. Odbacivali su služenje državi te propagirali mir i nenasilje. Zajednica Moravske braće postojala je i u Njemačkoj, a odande su 1735. otišli u SAD. Propovijedali su američkim domorodcima koji su prihvatili takav nauk. Moravski Indijanci živjeli su mirno u selima države Pennsylvanije.

U rujnu 1781. Indijanci koji su bili saveznici Britanaca sklonili su kršćanske Indijance skupine Munsee-Delaware iz sela Gnadenhütten i njihove bijele misionare u drugo selo na rijeci Sandusky. Britanci su odveli misionare Davida Zeisbergera i Johna Heckeweldera u Detroit na ispitivanje pod sumnjom da su odali tajne vojne informacije Amerikancima u Fort Pittu. Misionari su oslobođeni optužbe iako su zaista odavali informacije Amerikacima. 

U novom su selu Indijanci Musee-Delaware gladovali te se njih stotinjak u veljači odlučilo vratiti u svoje selo Gnadenhütten kako bi pobrali kukuruz što im je ostao na poljima.

Početkom ožujka trupe pensilvanijske policije pod zapovjedništvom satnika Davida Williamsona traže neprijateljski nastrojene Indijance. Dana 8. ožujka 1782. stigli su u Gnadenhütten i optužili stanovnike da su u Pennsylvaniji napali neka naselja što su Indijanci zanijekali. Amerikanci su okružili selo i zatvorili muškarce u jednu zgradu, a žene i djecu u drugu preko noći. Odlučili su ih smaknuti. Indijanci su se čitavu noć molili i pjevali kršćanske pjesme.

Amerikanci su ujutro odveli zarobljenike u kolibe, odvojeno muškarce i žene. Nakon što su kleknuli, razbijali su im glave velikim čekićem. Na taj način ubijeno je 28 muškaraca, 29 žena i 39 djece. Leševe su nabacali na hrpu i zapalili sve zgrade. Samo su dvojica preživjela koja su prenijela misionarima što se dogodilo.

Kad se saznalo za masakr u Gnadenhüttenu, mnogi su Amerikanci bili uznemireni i ljudi. Neki su tražili sudski postupak protiv satnika, ali nikad nije pokrenut jer to nije bilo moguće prema tadašnjim zakonima.

Skupina Lenni Lenape namjeravala se osvetiti za masakr u Gnadenhüttenu. Kad je predsjednik George Washington saznao za ovaj događaj, upozorio je vojnike da ne padnu živi u ruke ratnika Lenni-Lenape. Međutim, uspjeli su zarobiti dva časnika koji nisu imala veze sa masakrom. Mučili su ih i žive spalili. Sve je to pogoršalo odnose između Amerikanaca i Indijanaca.

Godine 1872. u središtu nekadašnjeg indijanskog sela podignut je spomenik žrtvama masakra visok 11 metara.

Piše: Marsela Alić

Komentari