Na današnji dan

Aleksandar II. – ruski car reformator koji je prodao Aljasku – 1855.

Za vrijeme Aleksandra II. Rusko Carstvo je doseglo svoj najveći opseg u povijesti.

Car Aleksandar II. Romanov, jedan od najvećih reformatora u povijesti Ruskog Carstva, stupio je na prijestolje 2. ožujka 1855. godine. Upravo je u njegovo vrijeme u Rusiji ukinuto kmetstvo, čime je oko 23 milijuna ljudi dobilo osobnu slobodu, zbog čega je dobio nadimak Osloboditelj.Nadalje, refomirao je sudove tegubernijama i gradovima dao ograničenu samoupravu, reorganizirao vojsku i otvorio velik broj škola.

Također, u doba vladanja Aleksandra II. Rusko Carstvo dostiglo je svoj najveći opseg u povijesti. Naime, u Središnjoj Aziji nastavljeno je širenje Carstva sve do područja današnjeg Afganistana. U Europi je obuhvaćalo velik dio današnje Poljske, uključujući Varšavu, a Aleksandar II. je rabio i titulu poljskog cara. Carstvo se zatim u neprekinutoj dužini prostiralo sve do Beringovog tjesnaca pa preko njega do područja današnje Kanade (obuhvaćalo je cijelu Aljasku). Računa li se u četvornim kilometrima, Rusko Carstvo prije prodaje Aljaske imalo je površinu od oko 22.800.000 četvornih kilometara. Radilo se o carstvu oko četiri puta većem od onoga koje je Aleksandar Makedonski osvojio u Starom vijeku. 

Budući da kasniji ruski carevi nisu više posjedovali Aljasku, površinom više nikada nisu uspjeli doseći veličinu koju je carstvo imalo za vrijeme Aleksandra II.

Da osigura svoju državu car je 1872. godine sklopio tzv.Trocarski savez, s njemačkim carem Vilimom II. i austrijskim carem Franjom Josipom. Ipak obojica su ga izigrala na Berlinskome kongresu 1878. godine na kojem su europske sile, Velika Britanija i Austro-Ugarska, prekrojile kartu Balkana. Naime, tada su Srbija, Crna Gora i Bugarska dobile nezavisnost, Britanci su dobili Cipar, a Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Aleksandar je u tom nadmudrivanju ostao praznih ruku. Jedino je uspio ishoditi službeno priopćenje Austro-Ugarske da je okupacija BiH privremena te da će u dogledno vrijeme biti vraćena pod vlast Osmanskog Carstva uz pokroviteljstvo carske Rusije. Ali taj, maleni dobitak, nikada nije zaživio jer je trideset godina kasnije Franjo Josip BiH priključio svojoj Monarhiji.

Svi ti neuspjesi utjecali su da car, koji je bio slavljen kao reformator, sve više gubi podršku kako u narodu, tako među plemstvom. Suočen sa prijetnjama i nekoliko neuspjelih pokušaja atentata Aleksandar II. počinje vladati despotski. Na kraju, 13. ožujka 1881., u Petrogradu ga ubija poljski borac za slobodu Ignacije Hryniewieceki bacivši bombu na njegovu povorku.

piše: Dražen Krajcar

Komentari