Na današnji dan

Albert Szent-Györgyi – mađarski plemić i nobelovac (1893.)

Dana 16. rujna 1893. rođen je Albert Szent-Györgyi, mađarski dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu. Rodio se u Budimpešti, glavnom gradu Ugarske, koja je u to vrijeme bilo u sastavu Austro-Ugarske. Bio je potomak plemićke obitelji iz Transilvanije (Erdelja). Obitelj se u punom obliku zvala Szent-Györgyi de Nagyrápolt.

Po obrazovanju je Albert Szent-Györgyi bio biokemičar. Obrazovanje mu je prekinuo Prvi svjetski rat. Zgađen užasima rata, Szent-Györgyi si je ispalio metak u ruku te tvrdio da ga je pogodio neprijateljski metak. To je bio rizičan potez jer je samoranjavanje kako bi se izbjeglo ratnu službu bilo kažnjivo smrću. Nije razotkriven, pa se mogao vratiti studiju te ga 1917. završiti. Nakon rata radio je na više sveučilišta u nekoliko zemalja, a stekao je i potporu Rockefellerove fondacije.

Došao je do važnih otkrića na području stanične kemije. Zaslužan je za izolaciju vitamina C (askorbinske kiseline), prvog vitamina kojeg je čovječanstvo uspjelo umjetno sintetizirati. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu dobio je 1937. godine. Sav novac koji je dobio uz nagradu donirao je 1940. Finskoj, koja se tad našla na meti sovjetske agresije. U Drugom svjetskom ratu bio je član antifašističkog pokreta otpora. Nakon rata, nezadovoljan komunističkom vlašću, emigrirao je u SAD, gdje se bavio istraživanjem mišića i uzročnika karcinoma. Protestirao je protiv Vijetnamskog rata tako da je odbijao plaćati porez te pozvao druge da slijede njegov primjer. Umro je u SAD-u 1986. godine.

Piše: Boris Blažina

Komentari