Na današnji dan

Alarik II. preuzima vizigotsko prijestolje (484.)

Alarik II. bio je kralj Zapadnih Gota (Vizigota) 484. –  507. godine. Na prijestolje je stupio 28.12.484. kao mladić nakon smrti njegovog oca, kralja Eurika. Na početku vladavine Alarika II. u sastavu vizigotskog kraljevstva bio je velik dio Pirinejskog poluotoka, Akvitanija i velik dio Provanse. Središte moći nalazilo se u Galiji, a glavni grad bio je Toulouse.

Većina stanovništva u Kraljevstvu bila je kršćanske vjeroispovijesti, a Alarik II. arijanac. Međutim, nije se borio protiv kršćana, nego je htio izjednačiti kršćanstvo i arijanstvo. Važan je zbog sastavljanja zakonika, koji sadrži odredbe rimskog prava, i naziva ga se Alarikov zakonik. Stupio je na snagu 506. godine kao Lex Romana Visigothorum. Njegova supruga bila je Thiudigotho, kći Teodorika Velikog, ostrogotskog kralja. Pomagao je svom tastu u ratu protiv Odoakara u Italiji. 

Kada su Franci prekršili mirovni sporazum, koji je s njima sklopio njegov otac, Alarik II. pokušao je izbjeći rat. Franački kralj Klodvig shvatio je to kao znak slabosti vizigotske vojske i krenuo u osvajanje vizigotskog dijela Galije. Alarik se udružio s burgundskim kraljem Gundobadom. Novi mir sklopljen je oko 502. godine na otoku rijeke Loire, na granici carstava. Nakon samo nekoliko godina franački je kralj opet prekršio mir i napao Vizigote jer je Alarik bio Arijanac. U Bitki kod Vouilléa 507. Goti su strahovito poraženi. Alarik II. je pobjegao, ali je uhvaćen i ubijen. Franci su anektirali velik dio Galije, čime su Vizigoti izgubili glavni grad. 

Piše: Marsela Alić

Komentari