Cijela kriza započela je nešto više od mjesec dana ranije, kad su Amerikanci postali svjesni da sovjeti postavljaju nuklearne rakete na Kubu.
Na današnji dan Sjedinjene Američke Države konačno su prekinule blokadu Kube, što je označilo završetak jedne od najopasnijih epizoda u povijesti Hladnog rata. Dapače, Kubanska raketna kriza predstavljala je jedno od razdoblja u povijesti u kojem je čovječanstvo došlo najbliže rubu nuklearnog uništenja. Cijela kriza započela je nešto više od mjesec dana ranije, kad su Amerikanci postali svjesni da sovjeti postavljaju nuklearne rakete na Kubu. Naime, američki izviđački zrakoplovi tipa U-2 snimili su lokacije na Kubi na kojim su se gradili lanseri za sovjetske nuklearne rakete tipa SS-4 (NATO naziv Sandal, sovjetski naziv R-12 Dvina). Rakete SS-4 predstavljale su izravnu prijetnju kontinentalnom dijelu SAD-a. Naime, riječ je o raketama dometa preko 2,000 kilometara. Budući da je Kuba razmjerno blizu SAD-a, te su rakete mogle u kratkom vremenu razoriti znatan broj ciljeva. Riječ je o prilično velikim raketama, dužine čak preko 22 metra (kao zgrada sa sedam etaža). Što je najgore, te su rakete mogle nositi termonuklearne glave snage do 2.3 megatona. Dakle, svaka raketa je mogla napraviti eksploziju oko 144 puta jaču od one u Hirošimi!
Američki predsjednik Kennedy reagirao je uvođenjem pomorske blokade Kube. Stanje je postajalo sve napetije. Ipak, na kraju su on i Hruščov postigli dogovor – Sovjeti će ukloniti rakete s Kube, ali će i Amerikanci ukloniti svoje rakete iz Turske i južne Italije (u našen susjedstvu u Italiji postojali su lanseri s moćnim američkim nuklearnim raketama tipa Jupiter, koje bi u slučaju rata vjerojatno prelijetale preko hrvatskog teritorija upućene prema ciljevima u Sovjetskom bloku). Na današnji dan u 18:45 po kubanskom vremenu, Amerikanci su prekinuli blokadu, nakon što su sovjeti doista u prethodnim tjednima na brodovima odnijeli 42 rakete s Kube. U svijetu je zavladao osjećaj olakšanja.
