Ako vas zanima kako su žirafe došle na Stari kontinent te kako su izgledale u drevnoj prošlosti, pročitajte naredne retke!
Križanac deve i leoparda
Znanstveni naizv za žirafu, Giraffa camelopardalis, svjedoči o prvom susretu Europljana s ovim parnoprstašem. Dogodilo se to 46. godine prije Krista, kad je Gaj Julije Cezar iz Aleksandrije u Rim doveo krupnu životinju neobična izgleda.
Rimljani, istodobno prestrašeni i fascinirani, zaključili su da je riječ o križancu deve i leoparda te su joj stoga nadjenuli ime kameleopard.
Ovi sisavci često su korišteni kao atrakcija u arenama, pa čak i ubijani u sklopu gladijatorskih igara. Na staroegipatskim hijeroglifima pojavljuju se još u petnaestom stoljeću prije Krista. Ondje su ih, vjerojatno zbog njihova sjajna vida, povezivali s vidovnjaštvom.
Najviše živuće životinje
Danas znamo da je riječ o mirnim preživačima koji nemaju nikakve veze s divljim leopardima niti nam mogu proreći budućnost. Najviše su živuće životinje (mogu narasti do šest metara), a teže gotovo dvije tone.
Prednje noge dulje su im od stražnjih, a jako izdužen vrat čini sedam kralježaka. Na maloj glavi ističu se kratki roščići prekriveni kožom.
Žive u skupinama od deset do dvadeset jedinki, a nerijetko se okupljaju i u miješana stada s antilopama, zebrama i nojevima. Nastanjuje savane i otvorena šumska područja srednjeg dijela Afrike. Brze poput metka, od napada zvijeri spašavaju se bijegom.
Pražirafa s “kacigom” na glavi
Naše spoznaje o ovim osebujnim životinjama nedavno su obogaćene senzacionalnim otkrićem. Na sjeveru Kine, paleontolozi su identificirali ranije nepoznatu vrstu žirafe. To područje je nastanjivala prije više od sedamnaest milijuna godina, u razdoblju miocena.
Nazvana Discokeryx xiezhi, imala je znatno veću lubanju od današnjih žirafa, zadebljane vratne kralješke te neobičnu izbočinu na glavi, sličnu kacigi. Vrlo specifična morfologija po svoj je prilici služila za udaranje glavom u glavu. Taj ritual prakticiraju mužjaci, u nepoštednoj borbi oko spolnih partnerica.
“Fosil ove drevne životinje može nam pomoći objasniti evolucijske mehanizme poput izduženog vrata u žirafa. Jesu li tu anatomsku karakteristiku dobile zbog prehrambenih navika, kako bi mogle doseći visoke grane drveća, ili je pak i ona povezana sa seksualnom kompeticijom? Možda ćemo uskoro dobiti odgovore na ova pitanja”, ispričao je voditelj istraživanja Shi-Qi Wang, profesor na Institutu za paleontologiju Kineske akademije znanosti.
Piše: Lucija Kapural
