Sjeverne zemlje poput onih nordijskih imaju hladne zime i ne tako topla ljeta, što je posljedica blizine Arktičkog kruga. U tom kutku svijeta praksa je da djeca što više vremena borave na otvorenom. Ako posjetite neku od tih zemalja tijekom zime, nemojte se začuditi ako ugledate niz kolica ispred kafića u kojem roditelji sjede i ispijaju svoja pića.
Drijmež vani do treće godine
Ključno je pitanje zašto stanovnici sjevernih zemalja pribjegavaju ovakvoj praski? Običaj da djeca spavaju vani do svoje treće godina karakterističan je danas za nordijske zemlje, i posljedica je želje da djeca razviju imunitet kako bi bila manje sklona bolestima, i to ne samo u djetinjstvu već i kasnije u životu. Najzdravijom temperaturom se smatra ona od -5 stupnjeva Celzija, ali djeca borave vani i na nižim temperaturama.
Ne postoji loše vrijeme samo loša odjeća!
Prilikom izlaganja hladnoći vodi se računa da djeca na sebi imaju kvalitetnu i toplu odjeću. U Švedskoj postoji izreka koja to potkrepljuje, a prema kojoj: “Ne postoji loše vrijeme, već samo loša odjeća”. Djeca koja žive na području iznad 37 paralele dobivaju redovito vitamin D jer ga ne uspijevaju dobiti u dovoljnim količinama putem svjetlosti, što objašnjava i spomenuta usporednica koja se naziva i granicom vitamina D. Kao prednosti ovakvog pristupa navodi se zdraviji i dublji san, i kao i bolji imunitet. Ovaj trend se u Rusiji objašnjavao povijesnim razlozima i potkrepljivao primjerima iz života članova ruske carske obitelji Romanov, a koji su, navodno, zbog života u zatvorenom bili lošeg zdravlja ne samo kao djeca već i u kasnijoj dobi. Međutim, kako je ova praksa raširena i u drugim zemljama sjevera prije da su posrijedi kulturološki aspekti uzrokovani prirodnim uvjetima koji potiču onda ujednačeno ponašanje.
Negativne posljedice
Međutim, ni takav način brige o djeci nije bez negativnih posljedica, jer djeca su tako izložena većoj količini onečišćenog zraka, mogu se pothladiti, a u urbanim sredinama i stradati. No, uz to kada ljudi s takvim navikama dođu negdje drugdje moraju se suočiti s drugačijim razmišljanjima i svjetonazorima. Na svojoj koži to je najbolje osjetila jedna Dankinja Anette Sørensen, koja je posjetila New Yorku, 1997. godine. Ona i njezin suprug su svoje dijete staro 14 mjeseci ostavili u kolicima ispred restorana dok su bili na večeri. Nakon što su uhićeni tužili su grad i dobili 66 000 dolara odštete. Jesu li roditelji bili neoprezni teško je iz dostupnih podataka donijeti objektivan zaključak, ukoliko dijete nisu imali na oku, onda je to činjenica, no ukoliko je dijete bilo ispred roditelja onda su imali razlog za podizanje tužbe. Stav roditelja na sjeveru je da je za dijete bolje da bude u tihom okružju umjesto da s njima sjedi u bučnoj atmosferi, koja može samo malca razdražiti i povećati svima razinu stresa.
No ne dijele svi mišljenje s ovim nordijskim roditeljima, tako jedna američka pedijatrica Jennifer Shu smatra da roditelji apsolutno nikada ne smiju dijete ostaviti bez nadzora. Ukoliko tome dodamo danas sve više prisutan čimbneik onečišćenja i druge spomenute probleme poput same opasnosti od hipotermije, i uopće zlonamjernih ljudi koji bi naštetili djetetu, ovo hlađenje treba provoditi u strogo kontroliranim uvjetima pri čemu će klimatske promjene imati odlučuju ulogu za opstanak ove prakse u budućnosti.
Piše: Sonja Kirchhoffer
