Zašto Oklahoma ima oblik tave?

Među američkim saveznim državama u središtu kontinenta, obilježenima pravokutnim oblikom granica, svojim stršećim dodatkom, zvanim „Panhandle“, ističe se Oklahoma. Kako je dobila svoj neobičan oblik?

Promatrano područje najprije je, dakako, bilo nastanjeno indijanskim stanovništvom, koje je u ovim krajevima živjelo sjedilačkim načinom života, baveći se ratarstvom kroz tisuće godina. Bjelačka povijest tog kraja počinje s njegovom pripadnošću španjolskim posjedima u Novom svijetu, odnosno – od stjecanja neovisnosti 1821. godine – Meksiku. Potom, iako su meksičke vlasti čitavo vrijeme do njegovog priključivanja Sjedinjenim Američkim Državama to područje i dalje smatrale svojim, prostor današnje „drške“ postaje dijelom 1836. godine samoproglašene Republike Teksas.

Pravo oblikovanje specifičnog izgleda tog dijela američkog teritorija započeto je tek procesom pristupanja Teksasa SAD-u 1845. godine. Naime, pritom je došlo do sudara pripadnosti Teksasa nizu južnjačkih robovlasničkih država i odredbi Missourijskog kompromisa iz 1820. godine, kojim je – s iznimkom u nazivu spomenutog Missourija – na području sjeverno od 36°30′ zabranjeno držanje robova. Pošto se stoga Teksas 1850. godine radije odrekao onih dijelova svog teritorija koji su prelazili spomenutu paralelu, nastala je njihova južna granica. Kako nad otpalim područjem nijedna država do 1890. godine nije proglasila svoju jurisdikciju, ono je postalo poznato kao „Public Land Strip“ ili Ničija zemlja.


Istim dogovorom kao granica tadašnjeg Teritorija Novi Meksiko određen je 103. meridijan, čime je „drška“ dobila i svoj zapadni kraj. Nadalje, sporazumom između Nebraske i Kansasa kao južna granica potonjeg 1854. godine određena je 37. paralela, formiravši time i sjevernu među „drške“. Napokon, nakon doseljavanja stočara i njihovog formiranja vlastitih upravnih jedinica i običajnog prava u razdoblju nakon Američkoga građanskog rata, odnosno razmišljanja o pridruživanju tog dijela teritorija obližnjem području plemena Cherokee, 1886. godine on je i službeno proglašen javnom domenom, s pravom prisvajanja zemljišta jednostavno življenjem na njemu.

Na taj način s vremenom je nastala teritorijalno-upravna jedinica Teritorij Cimarron. Organiziravši demokratski biranu izvršnu i zakonodavnu vlast, od 1887. godine taj je prostor u više navrata u Washingtonu bezuspješno tražio priznanje svog statusa i prihvat njegovih predstavnika u Kongres. Konačno, 1890. godine, Cimarron – tada nastanjen s približno 2500 stanovnika – dodijeljen je novoosnovanoj Oklahomi, davši joj današnji oblik tave.

Autor: Saša Vuković 

Komentari