Korizma je u punom zamahu… Ususret Uskrsu, donosimo vam još neke zanimljivosti o najvećem kršćanskom blagdanu!
1. Pisanice u našim krajevima imaju dugu tradiciju, a boja se u seoskim krajevima i danas dobiva kuhanjem ljuski crvenog luka (Dalmacija), odnosno od čađe ili bobica bazge (međimurska crna jaja). Tehnika urezivanja motiva nožićem, danas gotovo iščezla, bila je bogata simbolikom: krug oko jajeta predstavljao je vječnost, točkice Marijine suze, a trokut Presveto Trojstvo.
2. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj za Uskrs se od davnina pale krijesovi, tzv. vuzmenke. Vjernici, naime, poslože drvca ispred crkve te ih pale kresanjem kamena o kamen. Muškarci potom uzmu svaki svoju granu te je odnose kući, u koju na taj način unose blagoslov.
3. U Norveškoj se na Uskrs rješavaju kriminalističke zagonetke, najčešće ubojstva: na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi objavljuju uskršnje trilere (“påskekrimmen”), a čak su i na kartonima mlijeka otisnute crtice o neriješenim zločinima.
4. Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno, koji se jede točno u ponoć. Običaj datira iz vikinškog doba, kad su ratnici nosili sa sobom zimzelene bobice, koje su simbolizirale rađanje novog života.
5. Švedski i finski mališani na Uskrs se oblače kao vještice i vješci te skupljaju slatkiše od vrata do vrata, u zamjenu za ukrašene cice-mace. To je rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagoslova kuća grančicama te skandinavske vještičje tradicije.
6. Grci njeguju jedan od najneobičnijih vjerskih običaja: na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju suđe kroz prozor!
7. Drevni uskršnji običaj i danas se njeguje u Bugarskoj: najstarija žena u obitelji prvim obojenim jajetom po licu pomiluje unuke, čime im, vjeruje se, priziva zdravlje i sreću.
8. Zakapanjem haringi, koje su bile glavno jelo u vrijeme korizme, irski vjernici označavaju početak ponovnog uživanja u mesini.
9. Stanovnici Berna, glavnog grada Švicarske, na Uskrs se skupljaju na trgovima te međusobno gađaju pisanicama.
10. Poljaci vjeruju da se glava kuće ne smije miješati u pripremu uskršnjeg kruha: u protivnom, brkovi će mu posijediti te s vremenom otpasti. Čini se kao sjajna muška isprika za nesudjelovanje u pripremi blagdanskog stola, zar ne?
Piše: Lucija Kapural
