Milijuni turista svake godine obiđu ove tri impresivne građevine, mahnito škljocajući fotoaparatima i pozirajući pred draguljima svjetske athitekture. Za vas smo odabrali nekoliko zanimljivosti iz njihove burne povijesti:
Sedam dana, četiri kata
Empire State Building, simbol New Yorka, horizontom grada počeo je dominirati 1931. godine. Neboder čelične konstrukcije gradilo je tri i pol tisuće radnika, tempom koji bismo mogli opisati kao furiozan: tjedno su zidali četiri kata, a kompletan posao bio je dovršen za četristo pedeset dana. Kolos od četristo četrdeset tri metra, s opservatorijima na 82. i 102. katu te vrhom koji je bio zamišljen kao mjesto gdje će se “parkirati” cepelini, zauzima površinu od 7.240 četvornih metara te, kao takav, ima vlastiti – poštanski broj!
Romantik koji je odsijecao ruke radnicima
Vjerojatno ste čuli da je Taj Mahal, mauzolej od bijelog mramora nedaleko od Agre u Indiji, utjelovljenje jedne od najljepših ljubavnih priča u povijesti. Šah Džahan, moćni vladar Mogulskog Carstva, dao ga je podići za rano preminulu ženu Mumtaz Mahal, koju je volio više od zjenice svoga oka. Nakon što je umro, i sam joj se pridružio u monumentaloj grobnici s pet kupola i četiri vitka minareta. Priča o gradnji mauzoleja, za koju je bilo potrebno sedamnaest godina, dvadeset dvije tisuće ljudi te više od tisuću slonova, nešto je manje romantična. Ako je vjerovati legendi, Šah Džahan je, po završetku radova, dao odsjeći glave ili ruke radnicima, odnosno palčeve arhitektima, kako nikad više ne bi mogli stvoriti nešto toliko lijepo!
Toranj zbog kojeg se Mussolini osramotio
Kosi toranj u Pisi jedna je od najprepoznatljivijih građevina na svijetu, a svaki turist koji drži do sebe nužno će “okinuti” nadasve “originalnu” fotografiju na kojoj “gura” ovaj toranj te je podijeliti na društvenim mrežama. Činjenicu da Pisa leži na močvarnom području graditelji iz 12. stoljeća su odlučili ignorirati, pa su toranj počeli dizati na na zemlji čiji je sastav uglavnom glina i fini pijesak. Temelji su se, dakako, vrlo brzo počeli nagibati pod teretom, a zahvaljujući njihovoj grešci svijet je dobio jednu od najpoznatijih turističkih atrakcija. Zdanje s kojeg je Galileo Galilei svojedobno iskušavao slobodni pad Mussolini je proglasio nacionalnom sramotom te je naredio da se toranj izravna. Po njegovoj direktivi, izbušeno je stotine rupa u temeljima, koje su potom ispunjene betonom. Postignut je kontraefekt: teret betona potisnuo je toranj dublje u zemlju, stvorivši još veći nagib. Zanimljivo, toranj ima sedam zvona koja predstavljaju note glazbene ljestvice, no nisu se oglasila još od početka 20. stoljeća. Razlog? Svako teži 3.628 kilograma pa njihovo njihanje predstavlja opasnost za dodatno naginjanje tornja!
Piše: Lucija Kapural
