Zanimljivosti iz povijesti: Zašto su pripadnici ovog plemena jeli srca i mozgove neprijatlja?

Kako je moguće na cilj stići prvi i zadnji? Na kome je zasnovan lik “ludog znanstvenika” Victora Frankensteina? Zašto su pripadnici indijanskog plemena Pawnee jeli srca i mozgove neprijatelja? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Godine 1984., američki trkač Dan Metcalf na tzv. “Bulldog Marathonu” na cilj je stigao prvi… Ali i zadnji. Bio je, naime, jedini koji se prijavio na natjecanje ali je ono, unatoč toj činjenici, održano.

2. U Maliju, državi u unutrašnjosti zapadne Afrike, čaj se od davnina pripravlja triput dnevno. Prva šalica je, kažu, “jaka kao smrt”, druga “blaga poput dobro proživljenog života”, a treća “slatka poput ljubavi”. Tamošnje stanovništvo vjeruje da taj ritual omogućuje postizanje ravnoteže uma, tijela i duha.


3. Viktor Frankenstein, protagonist najpoznatijeg romana engleske književnice Mary Shelley (1797. – 1851.), po svoj je prilici zasnovan na stvarnoj osobi, znanstveniku Giovanniju Aldiniju. Poput svoga književnog pandana, Aldini je vršio pokuse na truplima – pomoću struje. Godine 1803., pred londonskom je publikom izveo eksperiment na smaknutom kriminalcu, kojem su se zbog napona struje udovi pomicali kao da je živ.

4. Godine 1935., emitiranje crtanih filmova o Mickeyu Mouseu zabranjeno je u Rumunjskoj, jer su tamošnje vlasti zaključile kako će tri metra visoki glodavac na filmskom platnu prestrašiti djecu.

5. Indijansko pleme Pawnee, nastanjeno na području američke savezne države Oklahome, danas broji tek oko tri i pol tisuće članova. Prije dva stoljeća, njegovi pripadnici bili su moćni ratnici koji su, nakon borbe, jeli srca i mozgove neprijatelja kako bi preuzeli njihovu snagu i mudrost.

6. Stakleno dizalo “Bailong”, poznato i kao “Lift stotinu zmajeva”, 2002. godine je ugrađeno u golemu liticu u kineskom gradu Zhangjiajieu. Sa svojih tristo i trideset metara, smatra se najvišim dizalom na svijetu.

7. Bartolomeo Cristofori (1655. – 1731.), izumitelj klavira, izrađivao je instrumente za princa Ferdinanda iz dinastije Medici, a pretpostavlja se da je prvi napravio oko 1700. godine. Do danas su sačuvana tri njegova klavira – najstariji se može razgledati u New Yorku, a oni nešto mlađi u Rimu i Lepzigu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari