Koju je zemlju u petnaestom stoljeću poharala misteriozna epidemija? Tko je debitantski roman objavio pod pseudonimom kako ne bi naštetio svome uredskom poslu? Kome možemo zavaliti za izum slasnih gumenih medvjedića? Uživajte u manje poznatim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!
1. Bambus je jedna od najizdržljivijih biljka na svijetu. Iz toga simboličkog razloga, prva ponovno zasađena biljka u Hirošimi nakon atomske eksplozije 1945. godine bio je upravo bambus.
2. Škotski književnik Walter Scott (1771. – 1832.) po struci je bio pravnik, a godinama je radio kao činovnik u jednoj uglednoj tvrtki. Svoj prvi povijesni roman, “Waverley”, objavio je 1814. godine pod pseudonimom, jer se u to vrijeme smatralo kako pisanje narativnih djela nije posao dostojan ozbiljna državnog službenika.
3. U petnaestom stoljeću, tisuće ljudi u Engleskoj umrle su od misteriozne bolesti slične gripi, koju su tadašnji liječnici nazivali “poremećajem znojenja”. Nikada nije utvrđeno o čemu je točno bila riječ.
4. Franklin Pierce (1804. – 1869.) bio je jedini američki predsjednik koji je na inauguraciji, davne 1853. godine, umjesto “Kunem se” rekao “Obećavam”.
5. Godine 1912. u grobnicama Inka otkriveno je nekoliko fosilnih ostataka štakora velikih poput mačaka. Smatralo se da je ta vrsta izumrla prije 400 godina, ali je u prašumi kraj Machu Picchua prije desetak godina uočena živa jedinka.
6. Popularne gumene medvjediće osmislio je njemački slastičar Hans Riegel (1923. – 2013.) nakon što je u cirkusu pogledao točku s rasplesanim medvjedom. Njegova tvrtka “Haribo” je do početka Drugoga svjetskog rata proizvodila deset tona slatkiša dnevno.
7. Prema grčkom zakonu koji je bio na snazi između 1920. i 1983. godine, činjenica da je vaš bračni drug obolio od lepre bila je valjan razlog za okončanje braka.
8. Dok danas slovi za parfemsko središte svijeta, Grasse (na slici!), pitoreskni gradić na Francuskoj rivijeri, u srednjem je vijeku bio poznat po proizvodnji kože. Do zaokreta je došlo nakon što je lokalni živalj rukavice počeo natapati kolonjskim vodama, kako bi se prikrio neugodan smrad kože.
Piše: Lucija Kapural
