Koji se slavni književnik gol verao po stablima? Kome možemo zahvaliti na tome što sendviče možemo zamotati u celofan? Zašto su na svadbama u antičkoj Grčkoj mladencima posluživane dinje? Uživajte u zabavnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Moćna američka tehnološka kompanija “Hewlett-Packard”, registrirana u Palo Altu no s podružnicama u gotovo svakoj državi svijeta, ime je dobila po Williamu Redingtonu Hewlettu i Davidu Packardu, inženjerima koji su je davne 1939. godine osnovali. Kako se tašti muškarci po tom pitanju danima nisu uspijevali dogovoriti, redoslijed prezimena u nazivu tvrtke odlučili su – bacanjem novčića!
2. Gradnja Hooverove brane započela je 1931. a završena je 1936. godine. Nazvana je, dakako, po Herbertu Clarku Hooveru, za čijega je predsjedničkog mandata podignuta. O kakvome je impresivnom pothvatu bila riječ, svjedoči sljedeći podatak: kad bi se od betona od kojeg je sazdana napravila cesta, ova bi prometnica mogla povezati istočnu i zapadnu obalu Amerike!
3. Engleski književnik David Herbert Lawrence (1885. – 1930.), autor kontroverznog romana “Ljubavnik lady Cahetterley” kojeg možete vidjeti na slici, stvaralačku inspiraciju nalazio je verući se po drveću – gol kao od majke rođen! Objašnjavao je kako ga taj ritual opušta i vraća prirodi, odnosno animalnom dijelu njegova bića.
4. Celofan, tanki prozirni materijal napravljen od regenerirane celuloze, otkrio je švicarski kemičar Jacques Edwin Brandenberger (1872. – 1954.). Ideju je dobio 1900. godine, u želji da napravi stolnjake koji neće apsorbirati vodu i koji će se lako čistiti.
5. Britansku kraljicu te indijsku caricu Viktoriju (1819. – 1901.) nazivali su “bakom Europe” jer se, bračnim vezama njezinih devetero djece, Velika Britanija povezala se sa svim važnijim vladajućim europskim dinastijama. Ova moćna žena, čija je dugogodišnja vladavina postala simbolom zlatnoga doba britanskog imperija (“viktorijansko doba”), privrženost prema potomcima izražavala je na pomalo bizaran način – redovito je nosila ogrlice izrađene od njihovih mliječnih zuba!
6. Smatra se da dinja potječe iz Azije – u Kini je bila poznata već tisuću godina prije Krista. U Bibliji se spominje da su Izraelci, kad su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, napose dinjom. Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja dokazuju da su ih Rimljani često konzumirali, a u antičkoj Grčkoj bio je raširen običaj da mladenci za vrijeme svadbenog ručka podijele dinju, koja je smatrana voćem ljubavi i plodnosti.
7. Pravo prezime francuske spisateljice Françoise Sagan (1935. – 2004.), autorice romana “Dobro jutro, tugo”, bilo je Quoirez – pseudonim pod kojim će naći slavu “posudila” je od lika iz Proustova ciklusa “U potrazi za izgubljenim vremenom”. Ekscentrična intelektualka pisala je isključivo noću, uronjena pjenušavu kupku ili udobno zavaljena u krevetu.
8. Vage drevnih Feničana razlikovale su se od svih ostalih koje su korištene kroz povijest. Naime, utezi koje su njihovi trgovci koristili bili su u obliku konjske glave.
Piše: Lucija Kapural
