Zanimljivosti iz povijesti mode: Gaćice do koljena, kosa do stropa

Koji su simbol ženstvenosti prvi “isfurali” muškarci? Gdje se još može nositi niska od bisera osim oko vrata? Kakve veze imaju puževi sa šminkerskom odjećom? Koji je modni dodatak svojedobno izazvao masovnu histeriju na londonskim ulicama? Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, odabrali nekoliko zanimljivosti iz povijesti mode!

1. Gaćice imaju vrlo kratku povijest – malo ih je žena nosilo prije 20. stoljeća. U širu upotrebu su ušle kad se sve više dama počelo baviti sportom, primjerice biciklizmom – intimne dijelove tijela htjele su skriti od grabežljivog oka promatrača. Pojam seksi donjeg rublja ponešto se razlikovao od današnjeg: protkane dražesnim mašnicama, prve gaće dosezale su do – koljena!

2. Rukavice se spominju još u Homerovoj “Odiseji”, a veću popularnost doživjele su u ranome srednjem vijeku: izrađene od kože, bile su čest dio vojničke opreme. Kao modni dodatak, žene iz visokog društva počele su ih nositi u 13. stoljeću, a najskuplje su bile one od svile, koje su pokrivale čitave ruke. Prije nego što bi ih navukle, ponosne vlasnice temeljito bi ih zalile parfemom.

3. Osim korzeta, koji su utezali ženske strukove i protuprirodno podizali grudi uvis, u viktorijansko doba u modu su ušli prstenovi za bradavice. Ovaj modni krik krenuo je iz Pariza, a pretpostavlja se da je uvezen iz Afrike, gdje je bušenje bradavica drevni običaj. Mnogi od tih ukrasa bili su jako skupi, napravljeni od zlata i briljanata, a neke žene su između prstenova provlačile lance ili niske bisera.


4. Minojska kultura, civilizacija brončanog doba koja se razvijala na otoku Kreti, vrhunac je doživjela između 18. i 16. stoljeća prije Krista. Iz tog vremena datiraju svojevrsne farme puževa – ti mekušci uzgajali su se zbog ljubičastog pigmenta kojim se bojala odjeća vladara i moćnika.

5. U razdoblju baroka, ni žene ni muškarci nisu mogli biti smatrani lijepima ako na glavi nisu nosili perike teške barem nekoliko kilograma (na slici!). Kako bi ovi uresi postigli što veću visinu, vitice i kovrče slagale su se preko jastučića, a kasnije i preko kompleksnih metalnih konstrukcija. Budući da je pretjerivanje u ovom razdoblju bilo in, perike su nerijetko bile ukrašene modelima brodova, minijaturnim životinjskim farmama, ptičjim gnijezdima ili voćno-cvjetnim motivima.

6. Visoke pete, jedan od vodećih simbola ženstvenosti, prvi su počeli nositi muškarci. Početkom šesnaestog stoljeća, izumljene su cipele s potpeticom, a svrha im je bila pomoći konjanicima da se lakše zadrže u sedlu. Od koristi su bile i mesarima, koji su nerijetko morali stajati u golemim lokvama krvi.

7. U spilji kod sela Areni, na jugoistoku Armenije, arheolozi su pronašli cipelu staru 5.500 godina, što je čini najstarijim otkrivenim komadom obuće. Po posljednjem kriku mode iz kamenog doba, bila je izrađena od jelenje kože, a izgledala je kao križanac papuče i vreće za krumpir.

8. Priča o cilindru počela je 1797. u Londonu, kad je galanterist John Heatherington izradio apsurdno visoki šešir valjkastog oblika te odlučio izići na ulicu noseći ga na glavi. Reći da je taj prizor izazvao pomamu vrlo je blago. Po izvještajima iz onog vremena, došlo je do pravih nereda: prolaznici su se križali, nekoliko se dama onesvijestilo, a djeca su vrištala. Heatherington je odveden na sud zbog “nošenja visoke strukture u svrhu širenja straha”, ali je uspio dokazati da je to tek modificirani, posve bezazleni jahaći šešir.

Piše: Lucija Kapural

Komentari