Zanimljivosti iz povijesti: Ludi znanstvenici, tašti diktatori i obazrivi inkvizitori

Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali manje poznate no iznimno zanimljive činjenice iz svjetske povijesti. Koji se genijalni znanstvenik panično bojao mikroba, ali i bisera? Tko je poslužio kao inspiracija za lik najpoznatijega fikcionalnog detektiva u povijesti? Zašto je Staljin dao likvidirati nekoliko slikara? Pročitajte i doznajte!

1. Schönbrunn, barokni dvorac u Beču, nekoć je bio ljetna rezidencija rimsko-njemačkih i austrijskih careva. Sagrađen je na mjestu srednjovjekovnog posjeda Katterburg a, prema legendi, ime mu potječe od cara Svetoga rimskog carstva Matije (1557. – 1619.). Pronašavši arteški bunar u blizini današnjeg dvorca, ovaj je navodno poviknuo: “Schön brunn!” (“Kakav lijepi izvor!”).

2. Kao inspiracija za stvaranje lika Sherlocka Holmesa, Arthuru Conanu Doyleu poslužio je škotski kirurg Joseph Bell (1837. – 1911.), profesor koji mu je predavao na medicini. Za njega se govorilo da može dijagnosticirati bolest letimičnim pogledom na pacijenta!

3. Jean Brillat-Savarin (1755. – 1826.), ugledni francuski političar, odvjetnik i književnik (na slici!), u kulinarske je priručnike ušao po kolaču koji nosi njegovo ime. Ovaj gurman i epikurejac poznat je po brojnim aforizmima vezanim za hranu: govorio je, primjerice, da je “večera bez sira isto što i ljepotica bez oka”, a u knjizi “Fiziologija okusa” iz 1825. godine, neobičnoj kombinaciji kuharice i filozofskih eseja o hrani, zapisao je da “vrhunski pipremljen obrok, koji je sam po sebi umjetničko djelo, može zacijeliti i najdublju bol ljudskog srca”. To djelo izdao je pod pseudonomom – tada na položaju suca, bojao se da će ga kolege ismijavati zbog bavljenja trivijalnim temama.

4. Nikola Tesla (1856. – 1943.) jedan je od najvećih znanstvenika u povijesti. Genij iz Siljana razradio je efektivnu metodu korištenja višefaznih izmjeničnih struja te, posljedično, bežičnog prijenosa signala i energije, princip rotirajućih magnetskih polja i indukcijski motor; osnovao brojne nove grane elektrotehnike; patentirao više od sedam stotina izuma… Unatoč nevjerojatnim postignućima, nisu mu sve koze bile na broju: morao je dovršiti sve čega bi se latio, pa čak i ako je to bilo ugodno koliko i sjedenje na žeravici, patološki se bojao bisera, a o bakterijama da ni ne govorimo… Potonja fobija uvelike mu je otežavala život. Poznato je, primjerice, da bi – kako bi utamanio gadne male uzročnike boleština – svaki komad bešteka prebrisao vlažnom krpom točno osamnaest puta!

5. Kao dječak, Josif Visarionovič Staljin (1878. – 1953.) prebolio je male boginje, što mu je ostavilo duboke i ružne ožiljke na licu. Službene fotografije taštog diktatora rutinski su se retuširale, a ovaj je čak dao pogubiti nekoliko slikara koji su ga na portretima prikazali s ožiljcima!

6. Kad se nije bavio državničkim poslovima i izumima u rasponu od štapnog gromobrana preko bifokalnih naočala do stolice za ljuljanje, Benjamin Franklin (1706. – 1790.) glasno je, oštro, ponekad i prosto kritizirao sve odluke, pojave i osobe koje mu nisu sjedale. Bio je, primjerice, iznimno nezadovoljan odabirom orla kao nacionalnog simbola Amerike. Gorljivo se zalagao da to bude – purica!

7. Franz Schubert (1797. – 1828.), jedan od najvećih skladatelja glazbe za glasovir, u mladosti je bio siromašan kao crkveni miš. Dugi niz godina skladao je na polovnoj gitari, koja je visjela s kuke iznad njegovog kreveta. Nije si, naime, mogao priuštiti glasovir, a na potonjem instrumentu prvi je put zasvirao u jednom – skladištu!

8. Prvi modni magazin, “Le Mercure Galant”, tiskan je davne 1678. godine u Francuskoj, a ciljao je na – mušku publiku! Dame su svoj modni časopis dobile tek šesnaest godina kasnije.

9. U glasovitom skeču, članovi “Monty Pythona” kažu da “Nitko ne očekuje španjolsku inkviziciju”. U stvarnosti, ljudi su je itekako očekivali: prema zakonu, inkvizitori su optuženike unaprijed morali obavijestiti o svojoj posjeti!

Piše: Lucija Kapural

Komentari