Kome je pala napamet suluda ideja o detoniranju nuklearne bombe na Mjesecu? Kojim je lukvstvom poljski liječnik Eugeniusz Lazowski od progona spasio tisuće Židova? Što je, dovraga, radio medvjed u jednoj od najkrvavijih bitaka Drugoga svjetskog rata? Uživajte u zabavnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!
1. “Kralj lavova”, Disneyevo remek-djelo iz 1994. godine, jedan je od najskupljih animiranih filmova svih vremena: budžet mu je iznosio više od četrdeset pet milijuna dolara. Iza njega stoji dugogodišnji trud najvećih stručnjaka u branši, a o kakvom je pothvatu bila riječ, zorno ilustrira sljedeći podatak: na sceni stampeda gnuova, koja traje manje od dvije minute, pet animatora je radilo pune dvije godine!
2. Radio je kao medij “potrošio” trideset sedam godina da bi stvorio publiku od pedeset milijuna slušatelja. Televiziji je trebalo oko petnaest godina za isti broj gledatelja, a internet je toliko korisnika imao već nakon – tri godine!
3. Tijekom Hladnog rata, Amerikanci su planirali detonirati nuklearnu bombu na Mjesecu, kako bi pokazali “mišiće” Rusima! Suludi tajni “Projekt A 119” srećom nije realiziran.
4. Tijekom Drugoga svjetskog rata, poljski liječnik Eugeniusz Lazowski (1913. – 2006.) lažirao je epidemiju tifusa oko Rozwadówa. U strahu od zaraze, nacisti su čitav grad stavili u karantenu, čime je više od osam tisuća Židova spašeno od deportacije u koncentracijske logore.
5. Prvi poljubac među istim spolom ekraniziran je davne 1922. godine. Protagonistice su bile dvije atraktivne glumice u “Ubojstvu”, nijemom filmu Cecila B. DeMillea.
6. Astronauti “Apolla 11” na Mjesec su 1969. godine išli bez ikakva životnog osiguranja. Prije putovanja, potpisali su stotine fotografija i dali ih obiteljima kako bi ih mogle prodati u slučaju da poginu na misiji.
7. U svibnju 1944. godine, nakon jedne od najkrvavijih bitaka Drugoga svjetskog rata, Saveznici su zauzeli opatiju Montecassino u srednjoj Italiji. Na njihovoj strani “borio” se Wojtek, medvjed kojeg su naučili nositi granate. Preživio je rat i dobio spomenik u Londonu.
8. Nikad nećemo doznati koje su bile posljednje riječi slavnog fizičara Alberta Einsteina (1879. – 1955.). Tvorac teorije ralativnosti izgovorio ih je, naime, u prisutnosti bolničarke koja nije znala ni riječ njemačkog!
Piše: Lucija Kapural
