Zanimljivosti iz povijesti: Koji je kralj eksplodirao nakon smrti?

Zašto su renesansne dame u oči kapale sok jedne od najotrovnijih biljaka? Koji je kralj nakon smrti eksplodirao i kako se to, pobogu, dogodilo? Što je Charles Lindbergh ponio za objed na svoj povijesni let? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća, englesku je publiku oduševljavao cirkuski artist William Black. Umjetničko ime “Čovjek od gume” sjajno mu je pristajalo: mogao je provući čitavo tijelo kroz okvir teniskog reketa, dakako, onog bez žica!

2. Prema grčkom povjesničaru Plutarhu, Aleksandar Veliki (356. prije Krista – 323. prije Krista) zadnjih je godina života konzumirao šest litara vina svake večeri.

3. Svi dijelovi velebilja sadrže otrovne alkaloide, naročito plodovi i listovi nakon cvatnje. U renesansnoj Italiji, ovu biljku su nazivali belladona (“lijepa žena”): koristila se, naime, za širenje zjenica, kako bi oči dama izgledale ljepše, sjajnije i zavodljivije. Pripadnice viših društvenih krugova sok ove biljke su kapale u oči, a one koje su s ovom praksom pretjerivale trajno su oštetile vid.

4. Za vrijeme nogometne utakmice koju su 1969. godine igrali engleski klubovi “Hawley” i “Tongham Youth Club”, sudac je iz igre izbacio sva dvadeset dva igrača!


5. Američki zrakoplovac Charles Lindbergh (1902. – 1974.) zapamćen je kao prvi čovjek koji je preletio Atlantik bez slijetanja, leteći zrakoplovom “Spirit of St. Louis” između New Yorka i Pariza. Jelo koje je ponio na taj povijesni let bilo je ponešto prozaično – radilo se o sendviču od sira!

6. Nakon smrti 1087. godine, engleski kralj Vilim I. Osvajač (na slici!) položen je u lijes koji je, pokazalo se, bio prekratak za njegovo tijelo. Umjesto da ga prebace u veći sanduk, jednostavno su ga nagurali u ovaj nedekvatni, što je bila jako loša ideja. Taj postupak uzrokovao je, naime, nakupljanje plinova u pokojnikovu želucu, pa je njegova utroba – usred sprovoda – jednostavno prsnula! Smrad koji se proširio okolicom bio je toliko intenzivan da je nekoliko osoba izgubilo svijest.

7. Dan planeta Zemlje prvi je put obilježen 22. travnja 1970. godine, na poticaj američkog senatora Gaylorda Nelsona (1916. – 2005.). “Zeleni” političar pozvao je naciju na javni prosvjed, kako bi se “uzdrmao politički establišment, a pitanje zaštite okoliša konačno stavilo na dnevni red”.

Piše: Lucija Kapural

Komentari