Zanimljivosti iz povijesti: Kad djedica voli tinejdžericu

Za vas smo probrali manje poznate no iznimno zanimljive činjenice iz svjetske povijesti. Kakve veze arhitektura ima s Olimpijskim igrama? Koji je prijestolonasljednik kao dječak ispustio zadnji udah u zloglasnoj tamnici? Tko je bila Mary iz popularne američke pjesmice za djecu? Pročitajte i doznajte!

1. Između 1912. i 1948. godine, olimpijci su se natjecali i u – umjetnosti! Na Igrama su se, naime, u tom periodu dijelile medalje iz područja arhitekture, kiparstva, slikarstva i glazbe. Dakako, sva djela koja su sudjelovala u natjecanju morala su biti olimpijske tematike. Francuski povjesničar i pedagog Pierre de Coubertin (1863. – 1937.), utemeljitelj modernih Olimpijskih igara, smatrao je kako je uvrštavanje umjetnosti u program nužno budući da je tako bilo i u antičkoj Grčkoj.

2. Prijestolonasljednik Luj XVII. (1785. – 1795.), sin kraljevskog para Luja XVI. i Marije Antoanete, imao je samo četiri godine kad je počela Francuska revolucija. Zajedno s obitelji, nesretnog dječaka revolucionari su zatočili u pariškoj tamnici Temple, a ondje je, u dobi od deset godina, i skončao – po svoj prilici od tuberkuloze. Roditelje su mu pogubili 1793., a nakon toga javilo se preko stotinu varalica koji su tvrdili kako su upravo oni Luj XVII., nadajući se da će zasjesti na francuski tron.

3. Godine 1908., stanovita Katie Mulcahey uhićena je nakon što je povukla dim cigarete na njujorškoj ulici. Svojim činom je, naime, prekršila tzv. “Sullivanovu odredbu”, donesenu ranije te godine, koja je ženama (samo ženama!) zabranjivala pušenje na javnome mjestu. Logika iza bizarne regule? Nije “damski”, a bogme ni moralno vidjeti pripadnicu ljepšeg spola kako dimi poput Turčina. Mulcahey je bila svjesna uredbe ali ju je namjerno prekršila, na sudu je opisavši kao “bezumnu i diskriminirajuću”. Kažnjena je s pet dolara globe.

4. Kleopatra VII. (69. prije Krista – 30. prije Krista), posljednja egipatska kraljica, uopće nije bila Egipćanka. Žena koju su umjetnici stoljećima prikazivali kao fatalnu zavodnicu potječe iz makedonske loze Ptolemejevića.

5. Johann Wolfgang Goethe (1749. – 1832.), jedan od najvećih njemačkih književnika (na slici!), ženio se samo jednom: pred matičara je stao sa šesnaest godina mlađom Chriastiane Vulpius, sestrom svoga kolege i prijatelja Christiana Augusta Vulpiusa. Suprugu je nadživio, a i kao udovac smatrao je kako je mlađe slađe. Naime, kad su mu bile sedamdeset dvije, preko ušiju se zaljubio u stanovitu Ulrike von Levetzow, koju je čak pokušao zaprositi preko posrednika. Odbijen je – možda zato što je Ulrike tada imala sedamnaest godina!

6. Giovanni Boccaccio  (1313. – 1375.), sin trgovca iz Toscane, potratio je šest godina života neuspješno pokušavajući slijediti očeve stope, te još toliko na studiju kanonskog prava, koji ga nije zanimao. Gorko razočaranje za Boccaccija starijeg pokazalo se kao dobitak za svjetsku književnost – nakon nekoliko alegorijskih poema, nesuđeni trgovac počeo je raditi na zbirki novela “Dekameron”. Tim literarnim biserom utemeljio je talijansku prozu na narodnom jeziku te stvorio novelu kao umjetničku vrstu.

7. Možda najpopularnija američka pjesmica za djecu, “Mary Had A Little Lamb” (u slobodnom prijevodu: “Imala Marica malo janje”), nastala je koncem devetnaestog stoljeća. Tek rijetki znaju da je inspirirana istinitim događajem: Mary Sawyer, jedanaestogodišnjakinja iz Bostona koja je – gle čuda – imala malo janje, 1860. godine pomogla je prikupljanju novca za obnovu crkve u rodnom gradu prodajući vunu svoga četveronožnog prijatelja.

8. Priče o zubatoj vagini (“vagina dentata”), klopci koja naivne penise prvo namami da bi ih potom odgrizla, raširene su u drevnu južnoameričkom, indijskom i japanskom folkloru. Vjerojatno su nastale kako bi se, pomoću straha od možebitne kastracije, smanjila stopa silovanja. Srećom, vagine-giljotine u zbilji ne postoje.

Piše: Lucija Kapural

Komentari