Zanimljivosti iz povijesti: Glava u torbi, grad u plamenu i božji autogram u kamenu

Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali manje poznate no iznimno zanimljive činjenice iz svjetske povijesti. Koji su dio ljudske anatomije antički Grci smatrali najvažnijom erogenom zonom? Zašto je glava slavna engleskog moreplovca gotovo tri desetljeća počivala u baršunastoj torbici? Kojoj se vladarici glava otkotrljala s ramena zbog apsurdnih opružbi? Pročitajte i doznajte!

1. Meksikanka Julia Pastrana umrla je 1860. godine, ali je pokopana tek stoljeće i pol kasnije. Nesretna žena imala je dlakavo tijelo i podužu bradu, a zarađivala je kao članica putujućeg cirkusa. Nakon smrti su je mumificirali kako bi je i dalje mogli pokazivati znatiželjnicima!

2. Svetište Panchaiti u Jalalpuru u Indiji financirao je vlasnik tkalačke radionice, koji je svakodnevno darovao kovanice jednake težini znoja s čela svojih tkalaca. Za dvadeset pet godina njegovi marljivi radnici donirali su oko devedeset dolara za izgradnju svetišta, a ostatak je iz svoga džepa dao darežljivi gazda.

3. Johann Beringer, dekan medicinskog fakulteta u Würzburgu, 1975. je otkrio kolekciju kamenja s utisnutim fosilima životinja. Na nekima je na hebrejskom pisalo “bog”, pa je ovaj gorljivi katolik zaključio da su božanskog podrijetla. Objavio je nekoliko članaka na tu temu, da bi ubrzo doznao kako su ljubomorni kolege izradili kamenje ne bi li mu uništili ugled.

4. Dio između nosa i gornje usne, u literaturi iz anatomije poznat kao piltrum, stari su Grci smatrali najvažnijom erogenom zonom ljudskog tijela. Srednji vijek, manje okrenut erosu a više nebesima, o tome je malenom udubljenju stvorio zanimljivu legendu. Prema njoj, dijete se rađa s punom božanskom sviješću, no tada mu prilazi anđeo i spušta prst na usne, a novorođenče sve zaboravlja. Udubljenje iznad ljudske usne, kazuje priča, upravo je otisak anđelova prsta.


5. Nakon što je 1786. godine prisustvovao prvoj izvedbi Mozartove opere “Figarov pir”, rimsko-njemački car Josip II. (1741. – 1790), prosvijećeni apsolutist i mecena umjetnika, imao je samo jedan komentar: “Previše nota!”

6. Veliki požar u Londonu 1666. godine (na slici!) uništio je osamdeset posto grada, ali je istodobno stao na kraj kugi, koja je prethodne godine odnijela više od šezdeset pet tisuća života. U vatri su, naime, izgorjeli svi štakori i muhe, prijenosnici zaraze.

7. Engleski kralj Henrik VIII. (1491. – 1547.) odbacio je drugu ženu, Anne Boleyn, zato što mu nije mogla podariti nasljednika. Godine 1536. siroticu je lažno optužio za višestruki preljub, zbog čega je – zajedno s s bratom i nekolicinom navodnih ljubavnika – smaknuta dekapitacijom. I prije formalne optužbe, podmukli monarh počeo je ocrnjivati kraljicu, tvrdeći da ga je osvojila čaranjem. Kao dokaz u prilog svojoj tezi naveo je činjenicu da je imala šest prstiju na ruci, što se u ono vrijeme smatralo obilježjem vještica!

8. Neutješna udovica sira Waltera Raleigha (1554. – 1618.), slavna engleskog moreplovca, njegovu dekapitiranu glavu čuvala je u baršunastoj torbici sve do svoje smrti, odnosno punih dvadeset devet godina.

Piše: Lucija Kapural

Komentari