Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali manje poznate no iznimno zanimljive činjenice iz svjetske povijesti. Koji je kralj stao ispred cijevi slavne revolverašice? Tko je bila “vještica s Wall Streeta”? Kako je kečap pronašao put do naših stolova? Pročitajte i doznajte!
1. Pomorski kapetani iz petnaestog i šesnaestog stoljeća vrlo su često držali svinje na brodu. Roktalice nisu vodili na osvajanja novih prostranstava kako bi mogli štogod prizalogajiti po putu, već zato što su vjerovali kako će, u slučaju brodoloma, ove inteligentne životinje uvijek otplivati do najbliže obale.
2. Legendarna Annie Oakley (1860. – 1926.), koju možete vidjeti na fotografiji iz 1899. godine, slavu je stekla zbog vještog baratanja puškom, a najpoznatiji trik joj je bio metkom prepoloviti igraću kartu u zraku. Često je nastupala pred okrunjenim glavama: hrabri njemački kralj Vilim II. tražio je od nje da mu metkom otrese pepeo s cigarete, što je uspješno izvršila.
3. Henrietta “Hetty” Green (1834. – 1916.) bila je jedna od rijetkih uspješnih poslovnih žena svog vremena. Financijerka koju su nazivali “vješticom s Wall Streeta” bila je strahovito škrta. Poznato je, primjerice, da je odbila platiti liječenje sinu koji je slomio potkoljenicu, pa je dječaku zbog neadekvatne njege na koncu amputirana noga!
4. Kečap je prvotno bio umak u kojem su drevni Kinezi čuvali ribu. Recept su u devetnaestom stoljeću preuzeli britanski mornari, koji su u umak od rajčice dodali šećer.
5. Prvo izdanje “Voguea”, najpoznatijega modnog časopisa na svijetu, na kioscima se pojavilo davne 1892. godine. Magazin je bio namijenjen aristokraciji a, osim mode, pokrivao je sport i društvena događanja.
6. Isaac Newton (1642. – 1717.), jedan od najvećih prirodnih znanstvenika u povijesti, kao tinejdžer je bio izbačen iz škole, i to na zahtjev vlastite majke. Gospođa Newton je, naime, htjela da njen sin postane – farmer!
7. Svaki kralj u francuskim igraćim kartama predstavlja jednog vladara iz povijesti: pik kralja Davida, tref Aleksandra Velikog, herc Karla Velikog, a karo Julija Cezara.
8. Grčki filozof Aristotel (384. prije Krista – 322. prije Krista) nedvojbeno je bio jedan od najmudrijih i najutjecajnijih ljudi svih vremena. Osnivač logike, polihistor, znanstveni sistematičar te odgajatelj Aleksandra Makedonskog, čovjek kojeg su u srednjem vijeku nazivali jednostavno Filozofom, imao je, međutim, prilično osebujno viđenje ljudske fiziologije. Smatrao je, primjerice, da su muškarci s malim penisima sretnici, zato što se sperma u velikom spolovilu nepotrebno hladi, što otežava začeće.
Piše: Lucija Kapural
