Vunasti mamuti izumrli tek oko 2000. pr. Kr.

Vunasti mamuti – vrsta mamuta koja je najčešće prikazivana u popularnoj kulturi – živjeli su u Euroaziji i Sjevernoj Americi u razdoblju od otprilike 200 000 godina do oko 10 000 godina prije danas. Razlog tolike prisutnosti mamuta u današnjoj popularnoj kulturi vjerojatno leži u činjenici da je očuvano mnogo primjeraka njihova tkiva te da su njihovi likovi česta pojava na prapovijesnim spiljskim slikama.

Ovi su mamuti bili otprilike iste veličine kao današnji afrički slonovi, tj. visine ramena oko 3,4 metra i mase oko šest tona. Bili su dobro prilagođeni klimatskim uvjetima posljednjeg ledenog doba. Imali su dvostruki sloj krzna te kratke uši i rep, što je minimaliziralo gubitak tjelesne topline i pojavu ozeblina. Kljove su im bile asimetrične, zavinute i mnogo duže od kljova današnjih slonova. Naši drevni preci lovili su vunaste mamute ne samo zbog njihova mesa, već i kože, kostiju i kljova koje su upotrebljavali kao građevni materijal.

Kljove su služile i za izradu umjetnina i oružja. Još nije poznat točan uzrok izumiranja vunastih mamuta, no pretpostavlja se da se radi o klimatskim promjenama i prekomjernom lovu. Kako god bilo, mamuti su postupno izumrli u Euroaziji i Sjevernoj Americi, ali su posljednje dvije skupine mamuta uspjele preživjeti tisućama godina duljvee. Jedna od njih nalazila se na otoku St. Paul Island kod Aljaske, a opstala je do oko 4400. pr. Kr. Druga je živjela na Vrangelovom otoku u Čukotskom moru sjeverno od Beringova prolaza. Ona je opstala čak do oko 2000. pr. Kr. To znači da su vunasti mamuti preživjeli sve do 3500 godina nakon izgradnje prvih ljudskih gradova u Mezopotamiji, 2700 godina nakon podizanja megalita u Karnaku, 1500 godina nakon izuma pisma te 600 godina nakon izgradnje prvih egipatskih piramida.

Vjeruje se da ostatci oko 10 milijuna mamuta i dalje leže neotkriveni ispod sibirskog leda.

Piše: Boris Blažina

Komentari