Venerin trg: Najpoznatija londonska tržnica nekoć je bila leglo kurvi, kockara i kriminalaca!

Samuel Johnson, jedan od najcitiranijih engleskih pisaca, ovako je opisao grad u kojem je proveo veći dio života: “Kad se čovjek umori od Londona, umorio se od života”. Te riječi osobito dobro pristaju Covent Gardenu, slikovitu londonskom okrugu koji nikad ne spava. Brojni antikvarijati i umjetničke galerije; kazališni dio West End; glasovita Kraljevska opera; Muzej prometa, koji prikazuje razvoj transporta u gradu od početaka do danas; butici s dizajnerskom odjećom ali i ulični štandovi na kojima možete pronaći kolekcionarsko blago poput unikatnih rukotvorina, rijetkih poštanskih markica ili vojnog ordenja; kafići čija pročelja svjedoče o burnoj prošlosti; šarmantni mali bistroi u susjedstvu razvikanih restorana slavnih chefova; virtuozni ulični zabavljači te rijeke turista s mapama u rukama samo su djelić bučne čarolije ovoga mjesta.

Glavna atrakcija ipak je istoimena tržnica. Svećenici iz Westminsterske opatije na ovom su mjestu imali vrt s kuhinjom, u kojoj su pripremali hranu a viškove prodavali lokalnom stanovništvu. Otuda i naziv Convent Garden (“Samostanski vrt”), iz kojeg je s vremenom ispušteno slovo “n”. Bez pomno održavanog vrta ostali su u 16. stoljeću, kad je Henrik VIII. raspustio sve samostane u zemlji te prisvojio njihovu imovinu. Godine 1631., ondje je uređen prvi planirani trg u čitavom Londonu. Po uzoru na talijanske piazze, projektirao ga je Indigo Jones, arhitekt koji je svojedobno gradio impozantnu katedralu u Livornu. Atraktivna lokacija isprva je privlačila bogatu klijentelu, ali su s vremenom počele pristizati i “prijateljice noći”. Do sredine 18. stoljeća, Covent Garden pretvorio se u najpoznatiju “četvrt crvenih svjetiljki” u gradu: bio je poznat kao “Venerin trg”, a turske kupelji, koje su bile paravan za kupleraje, nicale su posvuda, baš kao i kockarnice.

Kako je prostitucija sa sobom donosila sve vrste kriminala, gradske vlasti bile su prinuđene reagirati. Viktorijansko doba donijelo je zatvaranje bordela, a zgrada tržnice je preuređena u klasičnu grčkom stilu. Koncem 19. stoljeća, dobila je stakleni krov, što je tada bio nevjerojatan arhitektonski pothvat. Gotovo stoljeće i pol, Covent Garden bio je glavna gradska tržnica cvijećem i voćem. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, umalo je doživjela strašnu sudbinu: bilo je predviđeno njeno rušenje radi gradnje stambenog kompleksa, ali je ideja nakon masovnih prosvjeda odbačena u korist one o potpunom preuređenju trga. Covent Garden je tako pretvoren u ono po čemu je danas poznat, omiljenu turističku destinaciju i oazu u kojoj se Londončani opuštaju od ubrzana ritma života.

Piše: Lucija Kapural

Komentari