Veliki indijski zid – utvrda Kumbhalgarh

U sadašnjem obliku podignute u 15. stoljeću, zidine oko utvrde Kumbhalgarh, sa svojom dužinom od čak 36 kilometara čine drugi najduži fortifikacijski sustav poslije Kineskog zida, s pravom noseći naziv Veliki indijski zid. Za usporedbu, zidine hrvatskog Stona, kao najduže u Europi, protežu se duž „samo“ 5,5 kilometara. Kao drugu najveću, ali tek jednu od čak 84 utvrde na području svoje vlasti, ovu je utvrdu dao sagraditi Rana Kumbha, vladar kraljevstva Mewar na zapadu Indije. Smještena na uzvisini od 1100 metara nadmorske visine, čija je strateška važnost prepoznata već u 6. stoljeću, zajedno s obližnjih pet utvrđenja ova utvrda tvori UNESCO-m zaštićenu cjelinu zvanu Planinske utvrde Radžastana.

Probijene sa sedam utvrđenih ulaza, zidine Kumbhalgarha mjestimično su debele čak 4,5 metara, u vrijeme uporabe omogućavajući usporedno jahanje do osam konjanika na svom bogato ukrašenom vrhu. Osim što je korištena kao glavno vladarsko pribježište u slučajevima opasnosti, ova je utvrda u svojoj unutrašnjosti zaštitila i golem sakralni kompleks, sastavljen od više od 360 hramova, uglavnom đainističkih.

Iza svojih kamenih bedema, protegnutih preko uzvišenja i kroz doline, utvrda je kroz stoljeća izdržala čitav niz opsada i nekoliko promjena vlasnika, da bi tek 1615. godine dospjela pod mogulsku vlast i to zahvaljujući trovanju spremnika vode. Napokon, početkom 19. stoljeća pri svom osvajanju Indije zauzeli su ju Britanci, čime je njezina aktivna izvorna namjena prestala.

Autor: Saša Vuković 


Komentari