Zašto je čuvena umjetnica madame Tussaud bačena u tamnicu te umalo pogubljena? U kojem je engleskom gradu održano jedno od najbizarnijih suđenja svih vremena? Zašto je rimski senator Katon Mlađi podivljao od bijesa pročitavši Cezarovo ljubavno pismo? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Chorioactis geaster, neobična gljiva zvjezdastog oblika i crvenkasto-smeđe boje, već godinama zbunjuje mikologe. Pokazalo se, naime, da uspjeva isključivo na dva vrlo udaljena mjesta – Teksasu i Japanu. Godine 2004. godine, znanstvenici sa Sveučilišta Harvard iznijeli su tezu da je populacija ovih gljiva razdvojena u dva roda prije otprilike devetnaest milijuna godina. U Teksasu je ova vrsta poznata kao vražja cigara, budući da podsjeća na cigaru dok se ne rastvori u svoju zvjezdoliku formu.
2. Ted Bundy (1946. – 1989.), jedan od najzloglasnijih serijskih ubojica svih vremena, dugo je uspješno zavaravao okolinu. Naočit, inteligentan i elokventan, bio je odličan student prava, a mnoge su ga smatrale idealnim muškarcem. Oponašanje normalnosti bilo je toliko uspješno da je monstrum koji je na jezive načine ubio više od trideset djevojaka neko vrijeme čak radio na – liniji za pomoć samoubojicama! “To nije čudno kao što se na prvi pogled čini”, objasnio je američki psiholog Darrell Turner. “Psihopati su poput kameleona – budući da nemaju normalne emocije, vrlo intenzivno proučavaju druge ljude da bi naučili kako se ovi ponašaju u određenim situacijama i kako bi se sami bolje uklopili u okolinu. Riječ je o igri oponašanja”. Narcisoidan kakav je bio, Bundy je na suđenju odlučio zastupati sam sebe. Premda je vješto manipulirao porotom, dokazi protiv njega bili su odveć snažni te je proglašen krivim i osuđen na smrt. Dana 24. siječnja 1989. godine pogubljen je na električnoj stolici.
3. Madame Tussaud (1761. – 1850.), francuska umjetnica koja je slavu stekla izradom nevjerojatno realističnih voštanih figura slavnih osoba, bila je njemačkog podrijetla: do udaje za Françoisa Tussauda, zvala se Marie Grosholtz . U vrijeme Francuske revolucije, bačena je u tamnicu zbog prijateljstva s članovima kraljevske obitelji. Umalo je završila na giljotini, no pustili su je na slobodu pod uvjetom da izradi pogrebne maske za Luja XVI. i Mariju Antoanetu te time dokaže lojalnost novoj vlasti.
4. U vrijeme Napoleonskih ratova, sukoba koje je Napoleonova vojska između 1797. i 1815. godine vodila sa snagama koalicije europskih država, odigralo se jedno od najbizarnijih suđenja u povijesti. Stanovnici Hartlepoola, lučkog grada u sjevernoj Engleskoj, svjedočili su potonuću francuskog broda nedaleko od obale. Ustanovili su kako su svi brodolomci poginuli – osim jednoga nevelikog majmuna. Pod utjecajem onodobne žestoke propagande, kao i činjenice da je životinja bila odjevena u uniformu, zaključili su da je riječ o neprijateljskom vojniku te su ga odlučili podvrgnuti ispitivanju. Majmun kao majmun, niti na jedno pitanje nije dao odgovora pa su ga, vjerujući kako namjerno odbija suradnju, osudili na smrt i objesili na improviziranim galgama. U spomen na ovu crticu iz gradske povijesti, ragbijaški tim iz Hartlepoola uzeo je naziv “Monkey Hangers”.
5. Pri spomenu Versaillesa, rezidencije francuskih kraljeva, zamišljamo kristalne lustere, zlatne intarzije, svilene jastučiće – riječju, besramni luksuz. Uistinu, dvorac je izgledao prekrasno, no mirisao je – užasno! U vrijeme kad su ondje stolovale okrunjene glave, u zdanju nije bilo zahoda, pa su monarsi zovu prirode, uključujući “dvojku”, odgovarali u kutovima velebnog zdanja. Izmet se, istinabog, jednom tjedno čistio no smrad je bio konstanta. U vrtu, gdje su plemenite stražnjice također vršile nuždu, uopće se nije čistio.
6. Svoje kapitalno djelo “O podrijetlu vrsta posredstvom prirodne selekcije” Charles Darwin (1809. – 1882.) pripremao je pune dvadeset dvije godine. Prvi nacrt tog djela, koje je izazvalo revoluciju u biologiji i pobudilo žestoke napade crkvenih krugova, djeca engleskog prirodoslocca koristila su kao – crtaći papir!
7. Godine 63. prije Krista, jedna od najvećih briga rimskih senatora bila je mogućnost urota. Osobito paranoičan po tom pitanju bio je pripadnik senatorske stranke (optimata) Marko Porcije Katon Mlađi (95. prije Krista – 46. prije Krista), jedan od glavnih Cezarovih protivnika. Jedog dana, u senatu, primijetio je kako Cezaru stalno dodaju nekakve poruke, što ga je učinilo iznimno sumnjičavim. Upitan za objašnjenje, Cezar mu je mirno odvratio kako je riječ o običnoj ljubavnoj poruci. Nepovjerljiv, Katon ju je htio pročitati. “Jesi li siguran?”, pitao ga je Cezar. Bio je siguran. Bacivši znatiželjno oko na pisamce, pocrvenio je kao paprika. Uistinu, radilo se o ljubavnoj poruci… Onoj koju je Cezaru napisala Katonova rođena sestra!
Piše: Lucija Kapural
