Tvorac čudesnih freski na svodu Sikstinske kapele zazirao je od pranja – navodno su, nakon što je umro, morali sastrugati odjeću s njegova tijela!

Koji je čuveni umjetnik, na žalost svoje okoline, zazirao od kupanja te mijenjanja odjeće? Kako je odmilja nazvan prvi tenk? Kada je Josip Broz postao Tito? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Razvoj tenkova počeo je tijekom Prvoga svjetskog rata, nakon izuma benzinskog motora s unutarnjim izgaranjem, koji je omogućio da vozilo bude manje a motor učinkovitiji i lakši od ranije korištenih parnih kotlova. Prvo ovakvo oklopljeno borbeno vozilo, odmilja nazvano “Mali Willie”, konstruirano je u u Velikoj Britaniji tijekom kolovoza i rujna 1915. godine, a drugi prototip bio je poznat kao “Majka”. Nova vozila isprva su nazivana kopnenim brodovima (land ships), a kasnije se za njih ustalio engleski naziv za rezervoar (tank).

2. Talijanski kipar, slikar, graditelj i pjesnik Michelangelo Buonarroti (1475. – 1564.), jedan od najvećih umjetnika svih vremena, patološki je zazirao od kupanja i mijenjanja odjeće. Zbog osebujnih higijenskih navika tvorca freski na svodu Sikstinske kapele, osjetljive dame znale su začepiti nosove u njegovom prisutstvu. Legenda kaže da su, nakon smrti čuvenog “prljavca”, doslovce morali sastrugati odjeću s njegova tijela!

3. Majstor chiaroscura Rembrandt (1606. – 1669.) na platna je prenio nikad ranije viđen raspon ljudskih emocija, a njegov dar za pojedinosti i kompoziciju jedinstven je u povijesti umjetnosti. Tvorac golema opusa od 700 ulja, 1.800 crteža i 300 bakropisa, među kojima se ističu remek-djela poput “Noćne straže” i “Krista u Emausu”, i sam je učio od velikana likovne umjetnosti: Pieter Lastman zainteresirao ga je za biblijske, mitološke i povijesne teme, a od Caravaggia je naučio chiaroscuro tehniku – virtuoznu upotrebu svjetla i sjene. Razvivši prepoznatljiv stil, s nepune dvadeset dvije imao je vlastite studente!


4. Nakon ubojstva jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu 1934. godine, Josip Broz (1892. – 1980.) pustio je brkove te obojio kosu u crveno, kako bi izbjegao nadzor kraljevske policije. Umjesto pseudonima Walter, po kojem je bio poznat unutar Kominterne, tada je preuzeo ime po kojem će biti poznat ostatak života – Tito.

5. Miroslav Krleža (1893. – 1981.), autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća, 1916. godine je, nakon novačenja, poslan na bojište u Galiciji. Zbog bolesti je, međutim, oslobođen od vojne službe. Potkraj 1917. godine, vratio se u Zagreb, gdje je pisao komentare o stanju na bojištima Prvoga svjetskog rata te počeo objavljivati prve knjige.

6. Nakon ubojstva američkog predsjednika Johna F. Kennedyja (1917. – 1963.), televizijske kuće CBS, NBC i ABC prekinule su uobičajeni program na puna četiri dana, kako bi iscrpno popratile nacionalnu tragediju.

7. Prikazivanje kultnog filma “Buntovnik bez razloga”, drame Nicholasa Raya iz 1955. godine, svojedobno je bilo zabranjeno u Velikoj Britaniji i Španjolskoj. Tamošnje vlasti su, naime, strahovale da će se mladi ugledati na glavnog glumca Jamesa Deana te se odati delinkvenciji!

Piše: Lucija Kapural

Komentari