Dana 23. siječnja 1556. godine, u ranim juatarnjim satima, kinesku pokrajinu Shaanxi pogodio je razoran potres. Prostor u okrugu od 840 kilometara bio je sravnjen sa zemljom, u kojoj su se otvarale pukotine dublje od dvadeset metara. Procjenjuje se da je katastrofa, poznata i kao “Jiajingov veliki potres” (po caru koji je u to vrijeme vladao), ukupno odnijela živote 830.000 ljudi, što će reći da se radilo o najsmrtonosnijem potresu zabilježenom u ljudskoj povijesti.
Imao je epicentar u dolini rijeke Wei, u blizini gradova Huaxian, Weinan i Huayin. U Huaxianu, svaka zgrada se urušila, ubivši više od polovice stanovnika. Slična situacija je bila i u Weinanu i Huayinu. Razlog za toliko veliki broj poginulih bio je u tome što je većina stanovništva živjela u nastambama izdubljenim u praporu, vrsti tla koja nastaje taloženjem pijeska vjetrom donošenog s ledenjaka. Pomalo slične spiljama, te građevine su se urušile, doslovce zdrobivši svoje stanare. Nadalje, naknadni potresi potaknuli su odron zemlje, što je dovelo do novih žrtava. “U Huaxianu, nijedan zid nije ostao čitav… Tlo je potonulo, a voda sukljala na površinu, formirajući kanale. Ljudi su posvuda umirali… U Weinanu, gradski zidovi su se urušili, a tlo je potonulo više od tri metra”, stoji u jednom izvještaju.
Procjenjuje se da je to treća najgora od svih prirodnih katastrofa u povijesti. Prve dvije su poplave u Kini 1887. i 1931. godine, od kojih je svaka pobila više od milijun ljudi. Moderni izračuni, na temelju geoloških podataka, jačinu potresa su procijenili na osam stupnjeva po Richterovoj ljestvici. I drugi najsmrtonosniji potres svih vremena dogodio se u Kini, u gradu Tangshanu: godine 1976. odnio je 250.000 života.
Piše: Lucija Kapural
