Tko kaže da ropstvo više ne postoji? Brutalni kineski 996

Izvor: YouTube 996/007 How Chinese young people work nowadays?

Neki svakodnevni obrasci ponašanja i života, poput radnog vremena čine nam se prilično uobičajenim, no jesu li takvi i u drugim dijelovima svijeta? U osnovi je istina da brojne navike koje uzimamo zdravo za gotovo, u drugim zemljama nemaju takav status te se smatraju čudnim, i moguće neprihvatljivim. Danas ćemo se pozabaviti radnim vremenom u Kini koje je zbog svoje uvriježenosti dobilo čak i svoj naziv 996. Ukoliko Vas zanima o čemu je riječ i što točno ovi brojevi znače, pročitajte tekst koji slijedi.

Suludih 15 i više sati dnevno

Kinezi imaju najduži radni tjedan, i rade sve duže i duže, što ima nesagledive posljedice na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, ali i obiteljski život. Naziv 996 podrazumijeva radno vrijeme između 9 sati ujutro i 9 uvečer, a dodatak broja 6  znači da se tako radi šest dana u tjednu, pri čemu mnogi rade i onaj sedmi dan, kao i na blagdane, pa ljudi doslovno sagorijevaju na poslu. Statistika je pokazala da su ovim radnim vremenom pogođeni ponajviše ljudi u velikim gradovima, koji rade u financijama i tehnološkoj industriji. Njihov radni dan nekada traje i više od suludih 15 sati dnevno, pa se postavlja pitanje ima li smisla da idu s posla kući. Zanimljivo je da ova kategorija ljudi obično živi podalje od svog radnog mjesta jer radi u poslovnim gradskim zonama, pa kada se ovoj brojki od 12 i više sati dnevno doda i segment dolaska na posao, postavlja se pitanje smisla, odnosno besmisla takvog života.

Živjeti kako bi radili ili ?

Kinezi koji imaju takav radni ritam nalaze se zasigurno u dilemi žive li da bi radili ili rade da bi živjeli. Ogromne korporacije poput Alibabe ili pak Huaweia, u tome ne vide ništa sporno i smatraju da je to jako dobro. No, kada se postavljaju takva pitanja važno je i koga pitate, nije isto pitate li zaposlenika ili vlasnika. Naravno, da je vlasniku dobro da mu zaposlenici rade non-stop, premda kada bi se uzeli podaci o učinkovitosti rada nakon odrađenog broja sati provedenih na poslu, vjerojatno bi pokazali i veliku fluktuaciju te učinkovitosti. Ipak, vlasnici takvih ogromnih korporacija definitivno u tome nalaze svoj opipljivi interes.


Konfucionizam dio mentalnog sklopa

Provedena analiza radnih odnosa i dužine radnog vremena, obuhvatila je i pitanje mjesta stanovanja zaposlenika koji su obuhvaćeni bolesno dugim radnim vremenom, te je pokazala da oni obično žive podalje od mjesta zaposlenja, što dodatno negativno utječe na kvalitetu njihova života. Oni koji se bave ovakvom radnom politikom u obzir uzimaju i konfucionizam koji je duboko ukorijenjen u mentalni sklop azijskog svijeta. Uz svoje dobre strane on nosi u sebi i gomilu negativnih i autodestruktivnih elemenata jer podrazumijeva podređivanje svojih interesa drugima, u ovom slučaju kompanijama za koje kao autoritete treba raditi bez pogovora.

Posvemašnja nesigurnost

Vjerojatno se pitate zašto to trpe? Zapravo to je način držanja na površini jer u protivnom slijedi otkaz i sve ono što s njim dolazi, a to je posvemašnja nesigurnost. Prihvaćanje ovakvih neljudskih uvjeta rada je način držanja na površini, a uprava to zna i koristi takvu situaciju. Ljudi koji su bili dio ovakvih korporacija, i koji su uspjeli pobjeći od takvih poslova, navode da za svoje prekovremene sate nisu bili plaćeni, kao i da u takvim uredima nema sustava nagrađivanja, ali se primjenjuje palijativna metoda, pa ako se usprotivite sustavu, bit ćete kažnjeni. Među ugroženim osobama su ponajviše žene i sredovječni ljudi koji imaju obaveze i izvan posla, pa se oni nalaze u gotovo nemogućim prilikama.

Sudovi protiv korporacija

Iako kineski tajkuni poput Jacka Ma-a izjavljuju da je radno vrijeme od 9 ujutro do 21 h navečer, i to ni manje ni više nego šest dana u tjednu, savršeno normalno, mlade generacije počinju tražiti zaštitu svojih radnih prava. U pitanju je moderno ropstvo s kojim se od prošle godine, konkretno od ljeta 2021. počelo baviti i kinesko zakonodavstvo pa je izdan naputak da je takav način rada ilegalan. Prema kineskom zakonu o radu, radni dan traje osam sati, a maksimalno 44 sata tjedno, no ovako radnici često rade i 72 i više sati tjedno. Spomenuta brutalna praksa rezultat je, prema mišljenju zapadnih stručnjaka, kombiniranja divljeg kapitalizma i konfucijanizma koji u sebi nosi kult hijerarhije i vertikalne poslušnosti. Nedavne sudske odluke koje su kaznile korporacije pokazuju da će poslodavci koji se ne ponašaju adekvatno prema radnicima izgubiti sporove koji završe na sudu. No korporacije ne bi bile to što jesu da ne iznalaze svoje modele poslovanja u kojima se i dalje provodi takva praksa  koja koristi razne rupe u radnom zakonodavstvu. Jedna od najozloglašenijih tvrtki po tom pitanju je ona Huawei, a čije međuljudske odnose nazivaju i “kulturom vukova”. Jedan od njenih bivših zaposlenika kaže da biti dio te tvrtke znači rukovoditi se motom “ubiti ili biti ubijen”. Iako je prema radnom pravu poslodavac obavezan plaćati prekovremeni rad za sve ono što premašuje standardni radni tjedan, poslodavci koriste mnoštvo zgodnih metoda za izbjegavanje svojih obaveza, kao i ucjenjivanje uposlenika. Tako kineske tvrtke koje posluju na ovaj način traže od radnika da potpisuju ugovore u kojima se unaprijed navodi da je prekovremeni rad uključen u njihove mjesečne plaće. Unatoč donesenim sudskim odlukama većina zaposlenika navodi da odluke suda nisu imale u globalu utjecaja na njihove živote i da i dalje rade vikendima i blagdanima, a da pri tome ne primaju plaću za prekovremeno rad.

Razbijanje brutalne kulture 996 dio je šire kampanje Komunističke partije Kine kojom se nastoji obuzdati rast utjecaja velikih tehnoloških tvrtci i smanjiti društvene nejednakost. Koliko će sudovi uspjeti osujetiti brutalnu eksploataciju tehnoloških giganata teško je reći jer se običan čovjek najčešće nalazi u, gotovo svima poznatoj, dilemi raditi po cijele dane ili biti bez prebijene ‘kinte’.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari