Talibanska potraga za afganistanskim blagom

Dobar dio svjetske populacije nije čuo za baktrijsko blaga, koje se sastoji od oko 20 000 zlatnih predmeta. Ono je pronađeno na sjeveru Afganistana, na mjestu koje se naziva Zlatno brdo (Tillya tepe) 1978. godine. Tzv. baktrijsko blago je pripadalo vladarima skitskih plemena s kojima je i pokopano u 1. st. Ovo je blago u godinama koje su uslijedile ispunjenim stalnim unutrašnjim sukobima, opljačkano i prokrijumčareno iz Afganistana te je trebalo biti ilegalno prodano u Velikoj Britaniji. Ipak, ono je zahvaljujući naporima policije i britanskih muzeja na kraju vraćeno kući.

“Šaka u oko ” Islama

Talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu između 1996. i 2001. dovelo je u opasnost sve povijesne znamenitosti. Da je strah od talibana opravdan pokazali su ogromni budistički kipovi koje su uništili koristeći rakete i tenkovske projektile jer su bili po njihovom stajalištu “šaka u oku” islama. Prema dostupnim podacima talibani su se u ovom trenutku zainteresirali za baktrijsko blago koje se svojevremeno čuvalo u Nacionalnom muzeju te je bilo izloženo jednim dijelom u predsjedničkoj palači.

Nebriga za baštinu


Poznati afganistanski arheolog Khari Muhammad Khairzada, koji je u međuvremenu prebjegao iz Afganistana u Francusku, rekao je da se u zemlji trenutačno nitko ne brine za povijesne lokalitete i spomenike. On je ukazao da postoji opasnost da se neki vrijedni lokaliteti unište razvojem rudarstva, u a kojem bi Kina mogla odigrati važnu ulogu. Talibansko traženje financijske pomoći od Kine, upravo zahvaljujući dodjelama prava na rudarenje u blizini ovog lokaliteta na kojem je nađeno baktrijsko blagko, dobiva svoj puni smisao kroz politiku kompenzacija.

Polja opijuma na jugu zemlje

Gil Stein, profesor na Orijentalnom institutu Sveučilišta u Chicagu, koji radi satelitsko kartiranje afganistanskih lokaliteta je rekao da zasada od novog osvajanja Kabula i nekih područja na sjeveru zemlje, nisu uočeni pokazatelji uništavanja tamošnjih arheoloških lokaliteta. Talibani već nekoliko godina pod svojom kontrolom imaju južni dio Afganistana. Ta južna područja za sada nisu doživjela veliku pljačku, u smislu povijesnih znamenitosti, kako prenosi Live Science. No, za to postoji i dobro opravdanje jer su na poljoprivrednim područjima juga, pa tako i na arheološkim lokalitetima, razvili unosan uzgoj opijuma, a s čijom su trgovinom odlično zarađivali, zbog čega se nisu ni upuštali u neke druge načine dolaska do novca.

Upitna talibanska politika?

Na sjevernim dijelovima zemlje znatno je više arheoloških lokaliteta negoli na jugu.
Koliko je za sada poznato artefakti koji su vraćeni u domovinu još uvijek se nalaze u Nacionalnom muzeju Afganistana, no pitanje je što će se dogoditi s tom građom i kakva će politika talibana biti prema baštini i uopće kulturnom segmentu. Politika Islamske države je napravila puno više štete i pljački na arheološkim lokalitetima u Iraku i Siriji, negoli talibanska. Možemo se samo nadati da će talibani u Afganistanu zadržati svoju usmjerenost na druge načine zarade, no da je riječ o opasnoj zemlji, kako za povijesno nasljeđe, tako i za svakodnevno življenje, neupitna je činjenica.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari