Sveta linija arkanđela Mihaela

Protežući se od irskih obala do Karmela na Bliskom istoku, sedam je svetišta posvećenih svetom Mihaelu Arkanđelu. Ne bi u tome, uslijed crkvene popularnosti vojskovođe nebeske vojske, bilo ništa neobičnoga da spomenuta svetišta, među koje se ubrajaju i planetarno popularni samostan Skellig Michael te bajkoviti otočić Mont-Saint-Michel, nisu poredana u gotovo savršenom nizu. Riječ je o Svetoj liniji arkanđela Mihaela, odnosno Mihaelovom maču.

Osim što su poredani po gotovo savršenoj zamišljenoj liniji preko čitavog kontinenta te se između tri središnja mjesta protežu gotovo jednaki razmaci, prema nekim se tumačenjima njihov položaj povezuje i sa zalaskom sunca u određenim danima u godini (tekstovi spominju ljetni solsticij, no bez zadovoljavajućeg objašnjenja). Spominjući sunce, valja navesti kako je većina svetišta u razdoblju prije kršćanstva, očigledno upravo zbog te povezanosti, bila posvećena kultovima bogova svjetlosti i sunca, poput irskog Luga ili klasičnog Apolona. Prema lokalnim tradicijama, u razdoblju zadobivanja kršćanske religijske prevlasti na europskom kontinentu, na većini njih ukazao se arkanđeo Mihael te zatražio da se ona posvete njemu. Budući da je pritom došlo do povezivanja borbe kršćanstva protiv poganstva s povezivanjem Mihaelove borbe sa Sotonom, u kasnijim je razdobljima lako zamišljen Mihaelov mač kao duhovno značenje spomenute linije te se pojavila misao prema kojoj ta linija predstavlja smjer kojim je Sotona zbačen s nebesa na Zemlju (Lk 10, 18). Direktnu poveznicu sa svetim Mihaelom nema jedino samostan Stella Maris u današnjem Izraelu; međutim, prema Bibliji, riječ je o mjestu na kojem je prorok Ilija porazio Baalove svećenike, tako da borba protiv poganstva i ovdje čini zajedničku komponentu.

Zanimljivo je naposljetku dodati i kako se arkanđeo Mihael sa sedam brežuljaka povezuje već u starozavjetnoj apokrifnoj Knjizi proroka Henoka. Prema apokaliptičkim proročkim zapisima, Mihael predstavlja njihovog čuvara, a na najvišemu od vrhunaca nalazi se Drvo života. Kakvo god tumačenje bilo, ne postoje dokazi da su svetišta podizana/preimenovana po nekakvom dogovoru ili planu niti ih je moguće kronološki ili organizacijski povezati, tako da kao moguća objašnjenja – ovisno o preferencijama čitatelja – zasad preostaju ili puka slučajnost ili nadnaravna intervencija.

Autor: Saša Vuković 


Komentari