Sunce koje izlazi iza planina: Kako je Idaho dobio ime?

S površinom od 216.432 četvornih kilometara, na kojoj živi tek nešto više od milijun i pol ljudi, Idaho je jedna od najslabije naseljenih američkih država. Taj podatak ne čudi ako znamo da je njen velik dio prekriven gustim šumama: čak 8.300.000 hektara u vlasništvu je američke Nacionalne šumarske službe. Drugim riječima, više od 60 posto površine Idahoa u vlasništvu je američke vlade. Osim po činjenici da četvrtinu stanovništva čine mormoni, Idaho je poznat po proizvodnji krumpira – upravo ovaj gomolj službeni je simbol države – te po samoubojstvu svoga najpoznatijeg stanovnika, Ernesta Hemingwaya. Zavirimo li u povijest, otkrit ćemo, međutim, puno zanimljivije podatke!

Na ovo područje, prvotno u sastavu Oregona, civilizacija je prodrla početkom devetnaestog stoljeća, s trgovcima krznom koji su osnovali prva bjelačka naselja Kullyspell House, Fort Henry i Fort Boise. Poljodjelstvo su znatno unaprijedili mormoni, koji su uveli natapanje zemljišta. Kad je 1859. Oregon postao saveznom državom, Idaho je dodijeljen Teritoriju Washingtona. Nagli priljev stanovništva započeo je nakon otkrića zlata kraj Weippe Prairie 1860. godine. Tisuće kopača zlata stigli su u istočne dijelove države, što je izazvalo otpor trajno naseljenih stanovnika na sjeveru i utjecalo na to da se Idaho 1863. konačno izdvoji iz Teritorija Washingtona i postane samostalan teritorij. Uslijedili su krvavi ratovi federalne vlade s indijanskim plemenom Nez Percé (fra. “probušeni nos”). Pod vodstvom poglavice Josepha, Indijanci su se suprotstavili odluci federalne vlade da budu konfinirani u rezervate te su u lipnju 1877. godine započeli preko dvije tisuće kilometara dugačak marš kroz južni dio zemlje. Njihovim porazom u bitki kraj planine Bear Paw u Montani u rujnu 1877. godine, završila se tragična epopeja indijanskih ratova.

Dana 3. srpnja 1890. godine, Idaho je postao američkom saveznom državom, četrdeset trećom po redu koja je primljena u sastav SAD-a. Priča o tome kako je država dobila ime započela je, međutim, tridesetak godina ranije, kad su se novi teritoriji na zapadu SAD-a ucrtavali na mapi. Stanoviti George M. Willing, ekscentrični liječnik, tragač za zlatom i politički lobist, predložio je da se jedna od novih država nazove Idaho, tvrdeći da to na indijanskom znači “sunce koje izlazi iz planina”. Nakon određenih prepirki i izmjena, država je uistinu nazvana tim, toliko poetičnim imenom. Tek nakon toga, vragolasti Willing navodno je priznao kako je ime izmislio i kako ono uopće ne postoji u indijanskom rječniku! Iako stručnjaci još raspravljaju o tome je li Willing zaista odgovoran za izmišljeno ime, njegovo objašnjenje naziva dugo se nalazilo u povijesnim udžbenicima.

Piše: Lucija Kapural

Komentari