Šuma summarum: Od razbojničkog skrovišta do okupljališta transseksualaca

Poput čovjeka, svaki grad ima mračnu i svijetlu stranu. Kad govorimo o Parizu, obje se na jedinstven način prožimaju u veličanstvenoj, nerijetko opasnoj Bulonjskoj šumi. Povijest ovog mjesta prilično je živopisna. Bois de Boulogne zapravo je ostatak drevne hrastove šume Rouvray, koja se u spisima prvi put spominje u 7. stoljeću. Franački kralj Dagobert ondje je lovio medvjede te održavao raskalašene igre za plemstvo. Njegov unuk Hilderik II. zemljište je dao na korištenje moćnom opatu od Saint-Denisa, koji je u okolici podigao nekoliko manastira. Današnji naziv šuma je dobila po gradu Boulogne-sur-mer, u kojem je kralj Filip IV. Lijepi, nakon živopisnog sna o Djevici Mariji, obavio hodočašće. Tijekom Stogodišnjeg rata, šuma je postala skrovište razbojnika: u nju su i za dana ulazili samo najhrabriji. Nakon godina krvavih pljački, silovanja i ubojstava koja su se na ovome skrovitom mjesto događala, te požara koji je uništio velik dio šume, kralj Franjo I. odlučuje urediti okolicu kako bi u njoj izgradio dvorac. U tome velebnom zdanju stoljećima su održavani glamurozni balovi. Za vladavine Henrika IV., u šumi je zasađeno petnaest tisuća dudovih stabala: kralj je, naime, htio začeti lokalnu industriju svile.

U park je pretvorena 1852., pod Napoleonom III. Nekoć divlje i nepristupačno mjesto preobrazilo se u koloplet uređenih staza i umjetnih jezera. Kad je u potonje trebalo uliti vodu, pokazalo se da to nije moguće, jer su mnoga od njih bila izgrađena na nizbrdici. Tom problemu doskočio je inženjer Jean-Charles Anfald, koji je stvorio sustav umjetnih vodopada. Romantičnim ugođajem, Bulonjski park inspirirao je brojne umjetnike: o njemu su pisali Gustave Flaubert, Émile Zola i Marcel Proust, a mistična ljepota zelenila uhvaćena je na platnima Eduarda Maneta, Pierre-Augustea Renoira i Vincenta van Gogha. Danas je to omiljeno mjesto Parižana željnih opuštanja uz Seinu i rekreacije… A kad kažemo “rekreacija”, ne mislimo samo na trčanje. Kad padne mrak, idilični park pretvara se u sastajalište prodavačica ljubavi i njihovih mušterija, a ondje se okupljaju i homoseksualci te transseksualci u potrazi za brzim seksom u gustom grmlju.

Piše: Lucija Kapural


Komentari