Stvarni vukovi s Wall Streeta: Kako je nastala burza?

Vjerojatno smo pogledali stotine filmova o pohlepnim brokerima, ali malo nas zna kako burze uistinu funkcioniraju. Krenimo od početka! Sam termin potječe od nizozemske riječi “beurs”, koja označava novčanik. Prva trgovačka burza osnovana je 1460. godine u Antwerpenu. Danas najveća i najpoznatija svjetska burza, njujorški Wall Street, počela je raditi 1792. godine, kad su u Europi već bila nagomilana stoljeća iskustva u ovom vidu poslovanja.

Prve burze bile su sastajališta trgovaca, a imale su funkciju mjenjačnica zlatnih i srebrnih kovanica. Prvi vrijednosni papiri zapravo su bili potvrde o dugovanju određene količine neke kovanice. Tek u osamnaestom stoljeću pojavljuju se akcije (tj. vrijednosni udjeli u nekoj firmi) kakve danas poznajemo. Primjerice, engleski brodarski gigant “East Indian Company” prodavao je vrijednosne potvrde o udjelu u njegovom poduzetništvu, a takve potvrde su se na burzama počele mijenjati za novčanice.

Današnje burze možemo definirati kao visokoorganizirana i specijalizirana tržišta na kojima se, prema strogo utvrđenim pravilima, trguje raznim robama i uslugama (vrijednosnim papirima odnosno dionicama, međunarodnim valutama, žitaricama, stokom, umjetninama, poljoprivrednim proizvodima, plemenitim metalima, energentima). Direktno sudjelovanje kupaca i prodavača na burzi nije moguće, nego se poslovi obavljaju preko ovlaštenih posrednika – burzovnih mešetara odnosno brokera. Glavni cilj burze jest povećanje transparentnosti tržišta, veća efikasnost, manji troškovi te zaštita od manipuliranja. Trgovina se odvija po posebnim pravilima, obično potvrđenim od strane državne vlasti. Na burzi se samo zaključuju poslovi, dok se isporuke i plaćanja odvijaju izvan nje.

Nažalost, zbog gramzivosti se na burzama naveliko razvila prodaja vrijednosnih papira iza kojih ne stoji nikakva kompanija, roba niti usluga. Nadalje, veliki kapital manipulira tečajevima i cijenama akcija na burzama, čime se izvlače astronomski profiti a ponekad i uništavaju čitava državna gospodarstva slabijih ekonomija. Kad su se zadnjih desetljeća između prodavača i kupaca ubacile banke velikog kapitala sa svojim golemim kupovinama i prodajama, cijene su se počele umjetno dizati i padati, već po potrebama tih velikih parazita. Drugim riječima, burze postaju drugo ime za legalizirani kriminal.

Piše: Lucija Kapural

Komentari