Servus servorum Dei: Zanimljivosti o papama

Papa, vrhovni poglavar Katoličke crkve, smatra se Kristovim namjesnikom na Zemlji. Po snazi Lateranskog ugovora iz 1929. godine je on, u svjetovnom smislu, i vladar vatikanske države. Svečani mu je naslov “Pontifex Romanus” (“rimski prvosvećenik”) dok, prema formuli poniznosti, sam sebe naziva Servus servorum Dei (“Sluga slugu Božjih”). Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali zanimljive podatke o crkvenim poglavarima kroz povijest!

1. Tijekom sedamnaestog stoljeća, njemački pavlini bili su na glasu kao proizvođači najkvalitetnijeg piva u zemlji. Za korizme, živjeli su isključivo na zlaćanom nektaru kojem su nadjenuli prikladno ime “Salvator”. Shvativši da ih napitak čini neuobičajeno veselima i brbljavima, odnosno da baš ne ide ukorak s momentom odricanja, tadašnjem papi Urbanu VIII. (1568. – 1644.) poslali su sanduk svoga proizvoda, kako bi ovaj odlučio idu li alkohol i isposništvo zajedno. Na putu za Rim, pivo se pokvarilo. Kad ga je papa kušao, umalo povrativši, zaključio je da je riječ o idealnom napitku za posne dane!

2. Početkom šesnaestog stoljeća, mnoge je katolike zabrinula moda ispijanja kave, u kojoj su – onako vrućoj, crnoj i omamljujućoj – gledali đavolji napitak. Predstavništvo ćudorednih muževa otputilo se k papi Klementu VII. (1478. – 1534.), kako bi donio konačni sud o ovome gorućem problemu. Papa je srknuo gutljaj te, oblizujući usne, uskliknuo: “Ovaj napitak je toliko ukusan da bi bio grijeh prepustiti ga nevjernicima!”

3. Ugo Boncompagni, izdanak ugledne plemićke obitelji iz Bologne, postao je papa sa sedamdeset godina. Od 1572. do 1585. godine, koliko je vladao crkvom kao Grgur XIII. (na slici!), odlučno je provodio katoličku obnovu i protureformaciju, a u borbi protiv hugenota u Francuskoj bio je oslonac kralja Henrika III. Ipak, u povijesti je zapamćen u prvom redu kao čovjek koji je reformirao je julijanski kalendar, po njemu prozvan gregorijanskim kalendarom. Učinio je to 1582. godine, bulom “Inter gravissimas”, oslanjajući se na savjete uglednih astronoma Christophera Claviusa i Aloysiusa Liliusa.

4. Dva dana prije Božića 1967. godine, tadašnji američki predsjednik Lyndon B. Johnson bio je na audijenciji kod pape Pavla VI. (1897. – 1978). Crkveni i svjetovni vrhovnik pritom su razmijenili darove: LBJ je postao vlasnik neprocjenjivo vrijedne slike iz petnaestog stoljeća, a papa je morao pronaći mjesto za Johnsonovu brončanu bistu u naravnoj veličini.

5. Benedikt IX. (1032. – 1045.) zapamćen je kao jedan od najgorih papa u povijesti. U stolicu poglavara katoličkog svijeta zasjeo je s nepunih osamnaest godina, i to zahvaljujući nepotizmu: njegova moćna obitelj desetljećima je postavljala pape. Jedini je papa koji je na položaj došao više puta: primio je mito kako bi odstupio od papinske vlasti, ali ju je ubrzo ponovno preuzeo. Bio je univerzalno omražen, a Rim za negove vladavine uspoređivali su s biblijskom Gomorom. Optuživali su ga za opačine u rasponu od homoseksualnih izleta i organiziranja orgija u Lateranskoj palači (koje su uključivale i životinje!) preko krađa i korupcije do ubojstava. Nakon što je svrgnut pod optužbom za simoniju, prodaju crkvenih položaja, odbio se pojaviti na sudu te je ekskomuniciran.

6. Nakon smrti Klementa IV. (1200. – 1268.), prijatelja mislioca Tome Akvinskoga, Bonaventure i Rogera Bacona, uslijedilo je najduže razdoblje bez pape. Zbog sukoba unutar kardinalskog kolegija, katolička crkva pune je tri godine bila bez poglavara. Tijekom samih izbora, održanih u Viterbu, tri kardinala su umrla, a jedan je dao ostavku. Izgubivši strpljenje, građani Viterba navodno su crkvene uglednike zaključali u palaču i ograničili im obroke, ne bi li ovi konačno donijeli odluku. Nije pomoglo: i dalje su žustro vijećali. Ako je vjerovati legendi, tek kad su uklonili krov zgrade, kako bi kardinale izložili kiši, snijegu i ostalim nepogodama, ovi su 1271. za papu odabrali Grgura X. Kako bi se problemi ove vrste izbjegli, uvedena je regula o konklavi (lat. conclave: zaključana soba), zaključavanju kardinala sve dok ne donesu odluku o izboru novog pape.

7. Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana, kolokvijalno poznata kao Mormonska crkva, naučava da će se Antikrist pojaviti na Zemlji u liku pape, što će biti početak apokalipse.

8. Osobama kojima papa dodijeli jedan od pet vatikanskih viteških naslova dozvoljeno je ući u Baziliku svetog Petra na – konju!

Piše: Lucija Kapural

Komentari