Seks vjerojatno nije prva asocijacija koja će nam pasti napamet pri spomenu velikih mudraca, no ovi su se, barem sporadično, bavili i tim aspektom ljudskog bivstvovanja. Dok su u promišljanjima o bitku, vremenu, slobodi i istini iskazivali gotovo božansko nadahnuće, u onima na temu mnogima omiljene aktivnosti pokazali su žalosno nerazumijevanje gradiva. Evo dva zabavna primjera!
Ako baš moraš, čini to zimi!
Pitagora (571. pr. Kr. – 497. pr. Kr.), gigant grčke filozofske misli, začetnik egzaktnih istraživanja u fizici i prvi matematičar u današnjem smislu riječi, bio je prisiljen zbrisati s rodnog otoka Samosa nakon što se zakačio s tamošnjim tiraninom Polikratom. Skrasio se u Krotonu u južnoj Italiji, gdje je osnovao vlastitu filozofsko-znanstvenu školu. To njegovo zatvoreno intelektualno-aristokratsko društvo živjelo je kao svojevrsna vjerska sekta, pa su dobri građani Krotona ove antičke hipije kamenjem otjerali iz svoga grada. Pitagora i sljedbenici utočište su našli u Metapontu, gdje su nesmetano mogli voditi dugačke rasprave o besmrtnosti duše i matematičkoj strukturi svemira. Kako je učenicima rado dijelio savjete o onome što smiju a što ne smiju raditi – s naglaskom na ono što ne smiju – Pitagora se dotaknuo i ljudske seksualnosti. Njegov savjet? Seks je štetan po zdravlje te ga, kao takvog, valja izbjegavati. Ako to, zbog prirodnog nagona, nije moguće, ovu prljavu i mudraca nedostojnu aktivnost, koja dokazano oduzima tjelesnu snagu i mentalnu bistrinu, valja prakticirati isključivo u hladnijem dijelu godine, a ljeti, kad su ovakvi gubici izraženiji, nikad pa ni tad.
Imaš bludne želje? Popij urin eunuha i proći će te!
Rimski političar i pisac Gaj Plinije Sekundo Stariji (23. – 79.) smatran je jednim od najmudrijih ljudi svoga vremena. Vjerojatno nije postojalo područje za koje nije pokazivao interes, a kako je uz to bio skriboman opsesivnog tipa, pisao je o filozofiji, vojnoj znanosti, gramatici, govorništvu i povijesti (samo na temu ratova s Germanima naškrabao je dvadeset knjiga!), a njegovo jedino sačuvano djelo, “Prirodoslovlje”, jedan je od prvih enciklopedijskih kompendija u povijesti europske kulture. Ondje je, u 37 knjiga, iznio sve što je znao o kozmografiji, zemljopisu, etnografiji, biologiji, poljoprivredi, medicini, mineralogiji, graditeljstvu i umjetnosti, a znao je puno. Usput je stigao postati zapovjednik konjaništva u rimskoj vojsci te prokurator u Španjolskoj i Africi. Poput svakoga punokrvnog znanstvenika, bio je silno znatiželjan, što mu je u konačnici i došlo glave – kad je došlo do erupcije Vezuva, uskočio je u brod kako bi što bolje mogao proučiti prirodni spektakl, ali su ga vulkanske pare ugušile. Promatranje pomahnitalog vulkana nije mu bila jedina nepromišljena ideja u životu. Poput pravog Rimljanina, težio je postizanju samokontrole, a onima koje je mučio prenaglašen libido propisao je barem pedesetak prirodnih recepata, jedan gadljiviji od drugog. Što vam je, dakle, činiti ako vam se hoće, ali hoćete da vam se neće? Postanite “svoga tela gospodar” uz ukusan i osvježavajući koktel urina i golublje kakice, u kojem ste prethodno utopili daždevnjaka. Ili, ako baš želite postati do kraja frigidni/impotentni, pijuckajte mokraću – eunuha!
Piše: Lucija Kapural
