Sedam zanimljivih činjenica o Henriku VIII.

Wikimedia

Kralj Henrik (Henry) zasigurno je jedna od najvećih ličnosti novije povijesti. Kao prvi vladar iz kuće Tudora, vladao je Engleskom 36 godina te unio niz radikalnih promjena s dubokim utjecajem na društveni i politički život zemlje. Iako je najpoznatiji po reformi crkve kako bi sam sebi omogućio rastavu braka, pomalo nepravedno zapostavljaju se druge sjajne osobine ovog velikog vladara. Karakterizira ga i niz manje poznatih činjenica, kao na primjer da je bio i zagriženi kockar. U današnje vrijeme vjerojatno bi se okušao u igri Book of Ra, a tada je igrao Bragg, preteču pokera. Mladi Henrik, navodno naočit i visok, volio je megdane, lov i komponiranje glazbe. Kao i svi aristokrati, uživao je u trošenju novca, stoga su iza njega ostala i danas impresivna zdanja, poput dvorca Hampton Court.

 

Više odmora, manje posla

Kada ste kralj, nitko vam ne može narediti da radite. Henrik je to izgleda dobro iskorištavao, obzirom da se kasno budio, a dan ispunjavao lovom, druženjem i hobijima. Ustajao se tek oko 8, a odmah po ustajanju birao je zabavne aktivnosti umjesto poslova. Njih je obavljao popodne, ali nikako navečer. Večeri su bile rezervirane za ples, kockanje i kartanje.

 

Od zagriženog katolika do ključne figure Reformacije

Iza Henrika stoji djelo naziva Assertio septem sacramentorum, objavljenog 1521. godine. To ga ujedno čini prvim engleskim kraljem koji je napisao i objavio knjigu. Papa ga je nakon toga proglasio „čuvarom vjere“. No nakon 24 godine života s prvom suprugom Katarinom koja mu nije uspjela roditi sina, Henrik je frustrirano zatražio rastavu braka, što mu papa nije dopustio. Tada je osnovana Engleska Crkva (Church of England), a vrhovnim poglavarom proglašen je Henrik. On je potom nadbiskupom Canterburyja proglasio svojeg prijatelja, Thomasa Cranmera, da bi mu on odobrio rastavu od Katarine.


 

Ne tako uspješan kod ljepšeg spola

Unatoč visokom stasu i naočitosti te glazbenim sposobnostima na lutnji i flauti, za jednog monarha sa svim spomenutim atributima, Henrik navodno nije imao uspjeha kod žena. Prema profesoru Diarmaidu MacCullochu s Oxforda, činjenica da je imao šest žena zapravo ne dokazuje njegovu uspješnost, već upravo suprotno.

 

Hipohondar, ili možda samo brižan svoje za zdravlje?

Iako atletski građen, Henrik se užasno plašio bolesti. To i nije čudo, uzmemo li u obzir zdravstvenu situaciju u njegovo vrijeme i pandemije „engleske bolesti znojenja“ te posebice kuge. Tijekom perioda veće zaraze, Henrik je izbjegavao kontakt s ljudima, a između 1517. i 1518. napustio je London u potpunosti. U starosti, doista je imao zdravstvenih problema, prvenstveno s pretilošću te čirevima na nogama zbog kojih gotovo i nije mogao hodati.

 

Rijetka krvna grupa kao uzrok pobačaja i ostalih zdravstvenih problema

Znanstvenice Catrina Banks Whitley i Kyra Kramer dijele teoriju kojom Henriku pripisuju rijetku krvnu grupu s takozvanim „Kellovim antigenom“. Upravo ona mogla bi biti razlog zašto su njegove žene imale toliko pobačaja. Prvorođeni imaju manju šansu biti pogođeni antigenom, što se uklapa u uzorak – sva preživjela djeca bila su rezultat prvog začeća, dok su ostala umrla.

 

Srčan, temperamentan, maničan

Henrika karakterizira borbenost, okrutnost i temperamentnost. Procjenjuje se da je dao pogubiti preko 70.000 ljudi. Zbog straha od Francuza i Španjolaca, ulagao je u vojsku i mornaricu koju je povećao čak deset puta. Njegove ekstremne i nagle promjene u ponašanju pripisuju se teškoj nesreći u viteškoj borbi 1536.

 

Sjajan glazbenik i multiinstrumentalist

Henrik je znao svirati nekoliko instrumenata, a odlično se snalazio i u skladanju. Tome najbolje svjedoči knjiga Henry VIII Manuscript, zbirka od 109 pjesama, broji čak 33 njegove kompozicije. Najpoznatija pjesma je „Pastime with good company“ (Razbibriga u dobrom društvu).

Komentari