Psihijatrija od najnepoželjnije do najpoželjnije grane medicine (3. dio)

Veliki korak naprijed u daljnjem razvoju psihijatrije donosi razvoj psihoanalize Sigmunda Freuda, austrijskog neurologa i psihijatra 20. stoljeća, koji razlikuje nekoliko dijelova ljudskog uma, a pojavu mentalnih bolesti po prvi puta definira kao borbu svjesnog i nesvjesnog dijela uma, u sklopu koje se pojavljuje i vlastita savjest. Kao “revolucionarnu” novinu u poimanju psihičkih problema uvodi naš nesvjesni dio kojim upravljaju seksualni nagoni, a koji su prema njemu središte psihopatologije. Naime, sadržaj nesvjesnog je nešto što treba otkriti kako bi  došli do “korijena” same bolesti. Freud je tvorac onoga što danas podrazumijevamo klasičnim odnosom psihijatra i pacijenta, a u kojem pacijent se opušta i otkriva svoje misli liječniku. Upravo je ta metoda trebala otvoriti put u nesvjesno područje, a za razliku od svojh prethodika veliku je pozornost osim seksualnim nagonima, dao i snovima kao ključu nesvjesnog.

Sigmund Freud

Ljepote za dušu: elektroškovi i lobotomija

Talijanski liječnici Ugo Cerletti i Lucio Bini primijenili su, u prvoj polovici 20. stoljeća, elektrošokove na jednom shizofrenom pacijentu i dobili su, kažu, uspješne rezultate. No metoda je često zloupotrebljavana kao način kažnjavanja. Ona se koristi danas samo kada drugi tretmani ne donose rezultate. Prije njezine upotrebe se daje anestetik i sredstvo za opuštanje mišića, kako, bi se smanjila mogućnost ozljeđivanja i umanjila nelagoda. U 20. st. se počinje primjenjivati i još jedan “zgodan” postupak, koji se naziva lobotomija, a ona se koristila kada su alternativa rješenja bila gora od nje. Metoda je podrazumijevala “dobro staro” bušenje lubanja, samo sada na profinjeniji način dvama dugačkim iglama ne bi li se se prekinule veze između prednjeg čeonog dijela mozga i ostalih dijelova. Iako je metoda mogla imati određena poboljšanja u težih mentalnih poremećaja, istovremeno je dovodila do izrazitih promjena ličnosti te je napuštena iz etičkih, ali i farmakoloških razloga. Najpoznatija žrtva tog postupka bila je glumica i televizijska voditeljica Francis Farmer, koja je prisilno završila u psihijatrijskoj ustanovi gdje su je “liječili” na razne načine, silovali, mučili i lobotomizirali. Ipak, ostavimo li po strani ovakve izlete u doslovna “prčkanja” po mozgu, najveći je uspjeh postignut u psihijatriji primjenom lijekova sredinom 20. st.

Lobotomija

Nacistička instalacija plinskih komora u umobolnicama

Za nacističkog režima osobe s mentalnim poteškoćama bile su nepoželjne zbog čega su prvo sterilizirane, a kasnije je ustanovljeno da je jednostavnije i učinkovitije riješiti se ovog dijela nepoželjnog stanovništva masovnim smaknućima, u kojima je ubijeno nekoliko stotina tisuća duševno bolesnih osoba. Kako bi bili što učinkovitiji nacisti su instalirali u njemačke psihijatrijske klinike plinske komore. Kao zanimljivost treba nadodati da se u nacionalsocijalističku straku učlanilo najviše psihijatara.


Plinska komora

 

Stimgatiziran i suvremeni svijet

I suvremeni svijet nije još uvijek u potpunosti prevladao stigmu prema mentalnim oboljenjima, tako primjerice pružatelji zdravstvenih usluga, pri tome mislimo na osiguravajuće kuće, ne nude pokriće za mentalno zdravlje kao da fizičko zdravlje isključuje pno mentalno. Možda bi ljudi drugačije razmišljali i bolje razumjeli mentalne bolesti da se stanja poput depresije, anksioznosti tretiraju kao tjelesne. Većina tjelesnih bolesti izaziva osjećaj suosjećanja, ali mentalne bolesti prije izazivaju nelagodu dok je suosjećanje češće potisnuto u drugi plan. Vodeće farmaceutske tvrtke ulažu milijarde dolara i angažiraju stručnjake koji na tržište plasiraju nove generacije učinkovitih lijekova za razne psihološke probleme. Upotreba medicine, psihoterapije  zajedno s drugim alternativnim terapijama danas nudi mnogim oboljelima kompenzaciju u smislu mogućnosti društvene integracije i uspostave ponovne kontrole nad životom, u sklopu koje se, ako se oslonimo samo na lijekove, problemi prevladavaju guranjem izvora oboljenja “pod tepih”. Upravo zahvaljujući razvoju farmaceutike i sve većem broju ljudi pod stresom kao “okidačem”  mentalnih poteškoća, raste popularnost i važnost psihijatrije zbog čega ona postaje vrlo poželjna, a onda i unosna medicinska grana, koja privlači sve već broj specijalizanata.

Lijekovi

U nekoj budućnosti vjerojatno će psihijatrija dobiti još veće značenje u okviru medicine od onog današnjeg. Za očekivati je da će mentalno zdravlje postati primat, kao neka vrsta preduvjeta borbe protiv velikog broja fizičkih oboljenja. Na tom putu će se vjerojatno uz lijekove praktiricirati i brojni alternativni oblici liječenja, koji će uključivati zdrav način života bez stresa, no da bi ljudi došli do te faze društvo će morati proći kroz niz drugih preobražaja kao preduvjeta i medicinske transformacije.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari