Čuveni amater-arheolog Heinrich Schliemann iskopavao je Troju i po tome ušao u udžbenike povijesti. Dok je iskopavao sloj Troja II, pronašao je bogatu ostavu, uglavnom zlatnih predmeta. Međutim, malo je poznato da je Osmansko Carstvo protiv njega pokrenulo sudski spor.
Kad je shvatio o čemu je riječ, odmah je poslao radnike na pauzu (kako ne bi nešto ukrali) te pozvao suprugu Sophie koja mu je šalom pomogla prikupiti i odnijeti pronađene predmete. Kasnije je Sophie priznala da je tad bila u Ateni te da je dio priče sa šalom izmišljen. Izgleda da je Schliemann blago prokrijumčario iz Anatolije bez znanja osmanskih vlasti. Osmansko Carstvo odmah je pokrenulo sudsku tužbu, ali je Schliemann jednostavno otišao kopati na Mikeni – ovaj put pod budnim okom grčkih vlasti. Kasnije je Osmanlijama vratio dio blaga kako bi dobio dozvolu za nova iskopavanja. Taj dio blaga danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Istanbulu. Ostatak su 1881. otkupili Kraljevski muzeji u Berlinu. Krajem Drugog svjetskog rata blago je nestalo bez traga. Tek 1993. isplivao je podatak da su ga ugrabili Sovjeti te se i danas nalazi u Puškinovom muzeju u Moskvi. Rusi odbijaju vratiti blago, držeći ga kao dio odštete za razaranja koja su im Nijemci nanijeli u Drugom svjetskom ratu.
Blago se sastoji od: bakrenog štita, bakrenog kotla s ručkama, bakrene reze za kovčeg, srebrne vaze s dvije zlatne dijademe (tzv. Helenini dragulji), 8750 zlatnih prstena i drugih sitnih ukrasnih predmeta, 6 zlatnih narukvica, 2 zlatna pehara (jedan lijevan, drugi kovan), bakrene vaze, boce od kovanog zlata, nekoliko pehara od terakote, pehar od elektruma, 6 oštrica od kovanog srebra, 3 srebrne vaze s bakrenim ukrasima, 13 bakrenih vrhova kopalja, 14 bakrenih sjekira, 7 bakrenih bodeža, bakrenog ključa za škrinju itd.
Schliemann je nazvao pronađeno blago Prijamovim, prema trojanskom kralju tijekom Trojanskog rata, legendarnog rata između grada Troje i udruženih Grka. Rat se mogao odviti krajem 12. stoljeća pr. Kr. No danas većina stručnjaka smatra da je blago nastalo oko 1000 godina prije nego što je kralj Prijam uopće mogao živjeti. Unatoč tome, izraz Prijamovo blago zadržao se kao naziv za prokrijumčareno blago.
Piše: Boris Blažina
