Povijest Sejšela u osam slika

Nepregledne pješčane plaže, tirkizne lagune, koraljni grebeni, granitni otočići i netaknuta priroda samo su neki od razloga zbog kojih se Sejšeli doimaju poput žive razglednice. Naizgled zaboravljeno, rajsko otočje leži u Indijskom oceanu, sjeveroistočno od Madagaskara i oko 1.500 kilometara istočno od afričkog kopna. Okružuju ga Mauricijus i Reunion na jugu, Komori na jugozapadu i Maldivi na sjeveroistoku. Evo nekoliko zanimljivosti iz povijesti ove otočne države:

1. Arapski trgovci bili su prvi koji su ugledali tada nenaseljeno otočje, a prvi Europljani koji su ondje kročili bili su Portugalci: Vasco da Gama iskrcao se na jednom od 115 otoka davne 1502. Stotinu i sedam godina kasnije, uporište ondje uspostavlja Britanska istočnoindijska kompanija. Nedugo nakon što ga je temeljito istražio Lazare Picault, Francuzi 1756. anektiraju otočje i nazivaju ga Sejšelima – po Jeanu Moreauu de Séchellesu, ministru financija Luja XV.

2. Francuzi su kolonizirali prekomorski posjed gotovo četiri desetljeća, nakon čega ovaj prelazi u ruke Britanaca. Isprva je otočje bilo upravno priključeno Mauricijusu, ali je već 1888. postalo posebna britanska kolonija na čelu s administratorom, a od 1903. s guvernerom, kojemu su u radu pomagali Izvršno i Zakonodavno vijeće.


3. Tek 1976. Sejšeli postaju nezavisna republika, na čelu s dotadašnjim predsjednikom vlade Jamesom Richardom Manchamom. Godinu dana kasnije, državnim udarom na vlast dolazi France-Albert René, koji je uspostavlja socijalistički jednopartijski sustav: njegova Napredna fronta sejšelskoga naroda bila jedina legalna stranka. To je izazvalo nekoliko pokušaja oružane pobune: najživopisniji se odigrao 1981. godine, kad je skupina od četrdesetak južnoafričkih plaćenika, predvođena Mikeom Hoareom, pokušala izvršiti puč prerušena u – ragbijašku momčad! Višestranačje je uvedeno 1993. godine.

4. Sejšeli su prva zemlja u Indijskom oceanu koja je od marine napravila nacionalni park. Propisi za gradnju su rigorozni: hoteli ne smiju biti viši od kokosovih palmi koje ih okružuju!

5. U glavnom gradu Viktoriji, smještenom na najvećem otoku Mahéu, živi osamdeset posto stanovnika Sejšela. Jedna od najvećih turističkih atrakcija prijestolnice jest sat-toranj koji podsjeća na londonski Big Ben, a rijeke posjetitelja privlači i preko stotinu godina star botanički vrt, u kojem lijeno šeću goleme kornjače. Na Sejšelima ih ima otprilike koliko i stanovnika, a ni danas se sa sigurnošću ne zna kako je ta kopnena vrsta tamo dospjela. Jedan od popularnih “sportova” na Mahéu jest traženje zakopanog blaga. Prema legendi, gusari su u osamnaestom stoljeću potopili portugalski brod koji je prevozio zlato i dragulje, a plijen su zakopali na ovom otoku.

6. Kad se britanski general Charles George Gordon 1877. godine iskrcao na Praslinu, drugom najvećem otoku na Sejšelima, bio je uvjeren kako je otkrio izvorni rajski vrt: zbog izvanredne prirodne ljepote, a možda iz zbog zamamnih stanovnica koje su nosile samo palmin list oko struka. Godine 1979. na ovom je otoku osnovan prirodni rezervat, poznat po šumama kokosovih palmi te endemskoj vrsti crnog papagaja, zaštitnog znaka Sejšela.

7. U siječnju 2013. godine, na Sejšelima je proglašeno izvanredno stanje: tropski ciklon Felleng poharao je područje, uzrokujući stravične poplave i klizišta. Mnogi stanovnici ove otočke države tom su prilikom ostali bez domova.

8. Uzbudljiva povijest Sejšela reflektira se i u gastronomskoj ponudi, koja sadrži utjecaje francuske, afričke, kineske, indijske i engleske kuhinje. Morski plodovi i riža, nerijetko u egzotičnim slatko-kiselim umacima, najčešće su na stolovima lokalnog življa a, uz sokove manga, banane, papaje i marakuje, otočani rado piju calou, palmino vino, te bakku, domaću rakiju koja pali utrobu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari