Povijest na četiri kotača: Zanimljivosti o automobilima

Što predstavlja BMW-ov logotip? Kada se prvi automobil provezao zagrebačkim ulicama? Koji je američki predsjednik bio ponosan vlasnik amfibijskog vozila? Za vas smo probrali niz zanimljivosti o čuvenim automobilima te njihovim proizvođačima i vlasnicima!

1. Josip Broz Tito bio je velikl ljubitelj luksuznih “Cadillaca”. Naročito se ponosio svojim tamnozelenim kabrioletom “Eldoradom” iz 1953. godine, u kojem je po Brijunima vozao Nehrua, Nassera, Indiru Gandhi, Sofiju Loren i Richarda Burtona. Iste godine kad je Titov metalni ljubimac stigao na Brijune, američki predsjednik Dwight Eisenhower na svoju je inauguraciju dovezen u istom modelu, ali bijele boje.

2. Prvi automobil na zagrebačkim ulicama pojavio se davne 1901. Te godine, iz Beča ga je dovezao imućni trgovac Ferdinand Budicki. Njegov “Opel”, za koji je iskeširao svotu od četiri tisuće kruna, izazvao je šok među prolaznicima. “Pogotovu su se plašili konji, a ni s ljudima tada nije bilo lako! Nije bilo anlasera, pa smo se mučili kurblanjem. Zarađeni su mnogobrojni žuljevi dok se nije pojavila iskra. Nije bilo rezervnih kotača. Zračnica se krpala samo na cesti. Automobili su tada trošili puno više ulja. Uopće nisu imali stakla niti krova pa smo bili mokri. Volan je bio izravno spojen s prvim kotačima. Motor je imao cilindar i veliki otvoreni zamašnjak. Najveća brzina iznosila je 30 km/h. Prednji kotači bili su mali, a stražnji veliki”, ispričat će kasnije Budicki.

3. Priča o “Chevroletu”, po mnogima najljepšem automobilu svih vremena, počela je 1911. godine u Detroitu, kad je američki biznismen William C. Durant kao konzultanta u konstrukciji luksuznih vozila zaposlio Louisa Chevroleta, renomiranog vozača utrka i talentiranog inženjera. Rezultat suradnje bilo je čudo tehnologije “Classic Six”, prvi model na koji je, kako bi se iskoristila njegova popularnost u automobilističkom sportu, stavljeno Chevroletovo ime. Prema nekim izvorima, glasoviti logo ovog metalnog ljepotana, stilizirana leptir-mašna, nastao je znakon što je Durant sličan motiv primijetio u reklami za – vreću ugljena!


4. Američki predsjednik Lyndon B. Johnson na dar je svojedobno dobio amfibijski automobil, posljednje čudo tehnike koje se moglo kretati kako po kopnu tako i po vodi. Poznat kao šaljivac – na tuđi račun – Johnson je svoga metalnog ljubimca učestalo koristio kako bi namjernike plašio insceniranom nesrećom. Svaki put kad bi gosti posjetili njegov ranč u Teksasu, ponudio bi im vožnju tim automobilom, da bi potom namjerno sletio s ceste u obližnje jezero, vrišteći kako su otkazale kočnice.

5. Volkswagenova “Buba” jedan je od najpoznatijih automobila u povijesti. Dizajnirao ju je Ferdinand Porsche, a prva zemlja u kojoj se mogla kupiti bila je nacistička Njemačka. Hitler je, naime, smatrao da njegovoj zemlji treba jeftin, masovno proizveden automobil, prikladan novom sustavu prometnica koji se bio gradio.

6. BMW-ov logotip, kružnica s kvadratima plave i bijele boje, više se puta mijenjala kroz povijest. Supotno uvriježenome mišljenju, ne predstavlja avionsku elisu, nego boje bavarske zastave.

7. Priča o Bentleyu počinje 1919. godine, kad se engleski inženjer Walter Owen Bentley, koji je u vrijeme Prvoga svjetskog rata proizvodio motore za zrakoplove, odlučio prebaciti na automobilsko tržište. S bratom i poslovnim partnerom Horaceom Millnerom, osnovao je tvrtku “Bentley Motors Ltd.” u Cricklewoodu blizu Londona te počeo ostvarivati svoj san. Narudžbe su stigle vrlo brzo, ali je W. O., kako su ga suradnici zvali, trebao dvije godine da isporuči prve primjerke automobila. Njihovu brzinu i pouzdanost dokazao je na ranim maratonskim utrkama, poput one u Indianapolisu, a na LeMansu, tada najvažnijem sportskom događaju, ostvario je niz pobjeda. Zabimljivo, inspiraciju za lagane aluminijske klipove motora dobio je od utega za papir s radnog stola!

8. Na dan napada na Pearl Harbor, 7. prosinca 1941. godine, američka tajna služba nije imala blindirani automobil za prijevoz predsjednika Roosevelta do Kongresa, gdje je održao svoj poznati govor. Rješenju se domislio jedan mlađahni agent: predložio je da se za tu svrhu upotrijebi blindirana limuzina mafijaškog bossa Ala Caponea, koju je Američka državna riznica zaplijenila 1931. godine!

8. Tvrtku “Chrysler” je davne 1925. godine osnovao Walter Chrysler, inženjer strojarstva njemačkog podrijetla. Tijekom Drugoga svjetskog rata, “Chryslerovi” inženjeri stvorili su sofisticirani mikrovalni radar, a u periodu hladnog rata radili su na modernim sirenama za zračne uzbune!

9. Talijanski automobilski koncern “Ansaldo”, koji je u periodu između 1921. i 1931. godine proizvodio vozila modernog dizajna, uključujući ona koja su sudjelovala u najvažnijim utrkama tog doba, među prvima u zemlji shvatio je važnost reklamne kampanje. Najpoznatiji slogan kojim su promicali sportsku liniju automobila glasio je: “Nepobjedivi u blatu”.

10. Automobilski radio 1904. je izumio Amerikanac Lee de Forest, a prvi takvi uređaji u masovnoj su se prodaji našli tek 1930. Na tržište su ih lansirala braća Galvin, vlasnici kompanije “Motorola”. Tijekom te godine, neke države htjele su zabraniti ove naprave, smatrajući da odvlače pažnju vozačima te povećavaju rizik od prometnih nesreća.

11. Američki inženjer i industrijalac Henry Ford smatra se jednim od pionira znanstvene organizacije rada. Masovno je proizvodio automobile na tekućoj vrpci, a visok stupanj mehanizacije snizio je troškove proizvodnje, pa koncem 1914. godine uvodi materijalnu stimulaciju radnika s pet dolara dnevno, kao i osmosatno radno vrijeme.

12. Godine 1933., na Svjetskoj izložbi u Chicagu, Amerikanac Buckminster Fuller javnosti je predstavio možda najbizarnije vozilo svih vremena – “Dymaxion”! Upečatljivi naziv, nastao spajanjem riječi “dinamično”, “maksimum” i “tenzija”, vrlo je precizno opisivao performanse ovog čuda tehnike: automobil oblika cepelina, s tri kotača i jedanaest sjedala, dičio se sposobnošću – letenja! S repom poput onoga avionskog i krilima koja bi se automatski ispružila kad bi dosegao dovoljnu brzinu za uzlet, postizao je tada neshvatljivu brzinu od 190 kilometara na sat. Premda su o njemu pričali kao o vozilu budućnosti, vrlo brzo je završio u ropotarnici povijesti: nesreća pri probnoj vožnji, u kojoj je poginuo vozač, zapečatila mu je sudbinu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari