Povijesni eponimi, 10. dio: Po kome je nazvan nikotin?

Mnogo riječi svakodnevno koristimo, pojma nemajući da se radi o eponimima, odnosno općim imenicama nastalim od osobnog imena. Evo nekoliko primjera, u kojima su sačuvana imena povijesnih ličnosti i mitoloških figura:

Baraban – u prenesenom značenju, riječ “baraban” odnosi se na graju, rusvaj, odnosno masovnu tučnjavu. U doslovnom smislu, označuje udaranje prutovima po crkvenim klupama, koje katolički vjernici u nekim krajevima prakticiraju na Veliki petak. U prošlosti, katkad su se šibali mladići i djevojke, što se tumačilo kao prijenos vitalne snage mladoga granja na ljude. Ovaj običaj izvodi se na spomen Barabe, razbojnika osuđenog na smrt kojega je, prema “Bibliji”, Poncije Pilat izveo pred svjetinu kako bi, u svezi s običajem da se o Pashi oslobodi jedan notorni zločinac, glasovali za njega ili za Krista. Iako je Pilat, rimski upravitelj u Palestini, predložio da se oslobodi Krist, svjetina je izglasovala oslobođenje zločinca Barabe. Taj biblijski događaj neki iščitavaju kao ponudu čovjeku da sam odluči hoće li biti dobar ili zao, svetac ili baraba.

Karolina – o prvoj cestovnoj poveznici između panonskog i jadranskog područja Hrvatske često govorimo kao o “Karolini”. Gradnja prometnice, koja se protezala od Karlovca do Bakra i Rijeke, započela 1726. godine, u doba vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Karla VI. Svečano otvorenje bilo je 16. rujna 1728. godine, kad je, putujući iz Rijeke prema Bakru, njome prošao spomenuti vladar. Upravo po njemu cesta je dobila ime. Karolinska cesta nije imala velik kapacitet, a usto je bila prilično strma, te je u nepunih stotinu godina, zbog velikog povećanja prometa, izgrađena još jedna prometnica kroz Gorski kotar, Lujzijanska cesta. Ova je pak nazvana po Napoleonovoj drugoj ženi Mariji Lujzi, kćeri austrijskog cara Franje I.

Nikotin – za kemičara, nikotin je alkaloid duhana, uljasta tekućina koja je u čistom stanju bezbojna i gotovo bez mirisa, dok je zbog onečišćenja obično svijetlosmeđa. Za ovisnika o cigaretama, početak i kraj svakog dana (beskorisan podatak: duhan za pušenje sadrži 1 do 3% nikotina!). Ovaj snažan biljni otrov ime je dobio po francuskom diplomatu i jezikoslovcu Jeanu Nicotu de Villemainu (1530. – 1604.). Krupan brkati muškarac (na slici!) bio je veleposlanik u Lisabonu u vrijeme kad su portugalski istraživači donijeli sjeme duhana iz novootkrivenog kontinenta Amerike. Godine 1560. Nicot je dobio biljku s Floride, da bi je potom poslao francuskoj kraljici Katarini Medici. U njegovu čast, botaničari su je nazvali nicotiane. Ovaj erudit 1606. je sastavio “Riznicu francuskoga jezika, starog i modernog”. To djelo smatra se prvim jednojezičnim rječnikom francuskoga jezika.

Bakanalije – u prenesenom značenju, riječ “bakanalije” označuje raskalašenu pijanku, terevenku, odnosno bučno veselje. U doba drevnog Rima, tako (lat. Bacchanalia) su se nazivale svečanosti u čast bogu vina, plodnosti i uživanja Bakhu, slične grčkim dionizijama. Potječu iz južne Italije (Velike Grčke) ili Etrurije. Zbog orgija, pa i teških zločina prilikom tih svečanosti, 186. godine prije Krista zabranio ih je rimski Senat.

Kralj – slavenski, pa tako i hrvatski naziv za vladara – sinonim latinskog pojma “rex” – jest “kralj”. Riječ dolazi od osobnog imena franačkog kralja i kasnijega rimskog cara Karla Velikog (768. – 814.), koje je postalo pojam za “vladara”. Zanimljivo, ime je preuzeto iz staronjemačkog oblika Karal. U početku je ta riječ kod Slavena bila oznaka za stranog vladara. Kako Slaveni u njegovo doba baš i nisu poznavali viši stupanj državne organizacije od plemenske župe, Karlovo ime moglo je značiti i imperatora općenito.

Piše: Lucija Kapural

Komentari