Poruka iz Vijetnama: “Rat je pakao”

Horst Faas

Većina vas je vidjela kultnu fotografiju mladića koji na kacigi nosi natpis “Rat je pakao”. No, većina ne zna više od činjenice da je fotografija snimljena u Vijetnamu.

Fotograf dvostruki dobitnik Pulitzera

Njemački fotoreporter Horst Faas dvostruki je dobitnik Pulitzerove nagrade, koji je ostao zapamćen po svojim fotografijama snimljenim u Vijetnamu i Bangladešu. Upravo je u Vijetnamu snimio jednu od svojih najpoznatijih fotografija. Dana 18. lipnja 1965. fotografirao je mladog Larryja Waynea Chaffina, pripadnika zračno-desantne vojne koja se nalazila na obrambenoj dužnosti na uzletištu Phu Vinh u Južnom Vijetnamu. Ono što je svima upadalo u oči kada bi vidjeli fotografiju, naravno, osim izražajnih očiju, bila je kaciga na kojoj se nalazila traka s natpisom “Rat je pakao”. Ova je misao bila zajednička većem broju mladih vojnika koji su prisilno mobilizirani i otpremeljni u Vijetnam. Larry je na toj fotografiji imao 19 godina, a u vojnoj službi je tada već bio cijelu godinu.

Narančasti agens


Kao i većina njegovih sudrugova po povratku iz Vijetnama imao je hrpu problema u prilagodbi normalnom starom životu. Nažalost umro je još davne 1985. godine u svojoj 39-oj godini života od komplikacija vezanih uz dijabetes. Njegova obitelj smatra da je dijabetes najvjerojatnije uzrokovan izlaganjem narančastom agensu, odnosno herbicidu koji se koristio u poljoprivredi, a kojega su Amerikanci naveliko koristili u svom tzv. herbicidnom ratovanju. Narančasti agens dobio je ime prema boji kontejnera u kojima se isporučivao. Posebno je opasan zbog toga što sadržava i otrov dioksin koji uzrokuje brojne poremećaje i bolesti. Među komplikacijama koje narančasti agens izaziva jesu neurološki poremećaji, pobačaji, urođene fizičke deformacije, više vrsta karcinoma, ali i dijabetest tipa 2 od kojega je obolio Larry.

Herbicidno ratovanje

Cilj ovog ratovanja je bio uništiti lišće, ali i poljoprivredna tla kako bi gerilci izgubili mogućnost skrivanja u šumi, ali i kako bi ostali bez izvora hrane jer bi tako bili lišeni seljačke podrške. Ovaj je agens obično prskan iz helikoptera i niskoletećih zrakoplova. Ukupno je tijekom ovog ratovanja primijenjeno 80 milijuna litara narančastog agensa. Posljedice herbicidnog ratovanja prisutne su i danas u Vijetnamu. Dioksin je prisutan u mnogim područjima, posebno na mjestima gdje su pripadnici južnovijetnamskih i američkih snaga skladištili herbicid. Uz to u tamošnjoj populaciji i danas su uočene više koncentracije dioksina, što posredno ukazuje na dugotrajan period zagađenja koje i dalje uzrokuje zdravstvene probleme. Ne zna se do kada će dioksin ostati u vijetnamskom tlu, ali bez potrebnog čišćenja smatra se da će i iduće generacije Vijetnamaca imati iste zdravstvene problem poput svojih predaka.

Sam citat na kacigi preuzet je iz govora generala Unije W. Shermana, koji je održao 19. lipnja 1879. godine, a u kojem je između ostalog izjavio iduće:

Ne poznajete užasne aspekte rata. Prošao sam dva rata i znam. Vidio sam gradove i mrtve u pepelu. Vidio sam tisuće muškaraca kako leže na zemlji, a njihova mrtva lica gledaju u nebo. Kažem vam, rat je pakao!

Iako se to po ovim riječima ne bi moglo zaključiti, Sherman je primijenio prvi taktiku totalnog rata, zbog čega ga danas smatraju prvim modernim generalom. Upravo je on naredio spaljivanje područje između Atlante i Savannaha, a pri tome je spalio i sam grad Atlantu. Definitivno je rat pakao, u čijem je organiziranju Sherman i sam sudjelovao.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari