Po kome ili čemu su nazvani zagrebački toponimi?

Jeste li se ikad pitali po kome odnosno po čemu su nazvane četvrti, naselja i ulice glavnoga grada Hrvatske? Zavirimo zajedno u njihovu etimologiju!

1. Borongaj, naselje u jugoistočnom dijelu Zagreba koje pripada četvrti Peščenica-Žitnjak, poznato je kao lokacija prve zračne luke u Zagrebu, odnosno nekadašnje velike kasarne JNA. Taj predio grada ime je dobio po Baranu, dekanu zagrebačke crkve s početka 13. stoljeća: isprva se zvalo Baranov gaj, što je tijekom vremena skraćeno u Borongaj.

2. Staglišće, naselje u gradskoj četvrti Trešnjevka-jug, poznato je po igralištu Nogometnoga kluba “Jarun” te rimokatoličkoj crkvi Duha Svetoga, koja je nekoć bila središnja crkva salezijanske župe. Ime je dobilo po starom toponimu, nastalom po štagljevima koji su se ondje nalazili.

3. Folnegovićevo naselje, poznato i kao “Folka”, nastalo je pedesetih godina prošlog stoljeća kao radničko naselje, a ime je dobilo po Franu Folnegoviću, hrvatskom političaru iz 19. stoljeća. Zanimljivo je da, u vrijeme komunizma, naselje dobiva ime vođe Stranke prava, zagovornika interesa srednjeg i bogatijeg građanstva – onoga što je tadašnji režim nazivao buržoazijom! U devedesetim godinama 20. stoljeća počeo se forsirati naziv Trstik, vjerojatno zbog političkih konotacija vezanih uz Folnegovića, no on nikada nije formalno prihvaćen i s vremenom se izgubio. Taj naziv pak podrijetlo vuče od močvarne vegetacije uz rijeku Savu i njene rukavce.

4. Miramarska cesta, ključna prometnica koja povezuje Donji grad s predjelima Zagreba na lijevoj i desnoj obali Save, imenovana je po bizarnom motivu – po krčmi “Miramare”, koja je pak nazvana po znamenitom neogotičkom ljetnikovcu Maksimilijana I. (1832. – 1867.), austrijskog nadvojvode i meksičkog cara od 1864. godine. Mlađi brat austrijskog cara Franje Josipa I. ljetnikovac je dao podići u Trstu, za vrijeme svoga namjesništva u Lombardiji, a krčma po kojoj je cesta dobila ime i danas postoji na istome mjestu.


5. Mirogoj, središnje zagrebačko groblje, nazvano je po srednjovjekovnom posjedu Miroslava Herkula Mirogojskog, obraslom vinogradima i gajevima. Godine 1852. kupio ga je Ljudevit Gaj te na njemu sagradio vilu i uredio imanje. Gaj je umro u dugovima, pa je grad 1873. otkupio posjed, s namjerom da na njemu uredi groblje.

Piše: Lucija Kapural

Komentari