Graditelji automobila od samih su početaka te industrije pokušali nadvladati neke od ograničenja klasičnih vozila. Njihov je rad iznjedrio neke vrlo neobične dizajne. U nastavku pročitajte o nekima od njih.
Žiromobil
Ruski grof Petar Petrovič Šilovski 1912. dao je napraviti automobil vrlo neobična oblikovanja. Riječ je o žiromobilu, automobilu sa šest sjedala koji je vozio na svega dva kotača. Stabiliziran je pomoću dva žiroskopa, tako da se nije naginjao pri skretanju ili pri ulasku ili izlasku putnika. Šilovskijev izum nije bio posljednji žiromobil kojeg se pokušalo plasirati na tržište, ali taj tip vozila nikada nije postao popularan. Glavni razlog tomu leži u cijeni i složenosti izrade žiroskopa, ali i dodatnoj masi koju automobili moraju nositi.
Hodajući kamion
Neravan teren oduvijek je predstavljao problem za vojnu logistiku. Američka tvrtka General Electric je 1965. predstavila je svoje rješenje za navedeni problem, tzv. hodajući kamion ili kibernetski hodajući stroj (engl. cybernetic walking machine). Riječ je o robotu kojim je upravljao vozač iz kabine povrh četiri noge dužine četiri metra. Vozač je preko hidrauličkih ventila pokretima ruku upravljao robotovim prednjim nogama, a pokretima vlastitih nogu robotovim stražnjim nogama. Opremu bi se prenosilo pomoću nosiljke koju razvučene između dva robota. Hodajući kamion nije ušao u uporabu jer njegovu funkciju preuzeli helikopteri, ali i zato što je upravljanje njime bilo vrlo fizički iscrpljujuće.
https://www.youtube.com/watch?v=ZMGCFLEYakM
Auto s propelerom
U mnogim su filmovima, crtićima i stripovima vikinzi prikazani kao prljavi, neuredni i smrdljivi divljaci. Iako su higijenski standardi u srednjem vijeku bili niži nego danas, drevni Skandinavci zapravo su bili itekako pažljivi kada je riječ o izgledu. Anglosasi su ih čak smatrali prevelikim čistuncima jer su se prali jednom tjedno (subotom). Arheološkim istraživanjima skandinavskih nalazišta pronađeno je obilje češljeva, sprava za čišćenje ušiju, britava, pinceta i drugih higijenskih predmeta.
https://www.youtube.com/watch?v=VnyKNO958OY
Dinasfera
Povijest civilnih automobila na propelerski pogon seže daleko u prošlost, do davne 1911., kada je izrađeno prvo vozilo te vrste (eksperimentalna vojna vozila na propelerski pogon izumljena su još prije toga). Ono je, međutim, služilo samo za ispitivanje propelerskog pogona za avione. Prvi automobili namijenjeni za cestovno prometovanje stigli su svega nekoliko godina kasnije. Najpoznatiji propelerski automobili bili su francuske marke Helica, kojih je proizvedeno ukupno 30-ak. Imali su neke značajne prednosti nad klasičnim automobilima jer su stabilniji od njih te im ne treba sustav brzina i kočnica. Glavni je problem, naravno, sam propeler, koji predstavlja veliku opasnost za prolaznike i životinje na cesti.
https://www.youtube.com/watch?v=-EpYy44hcyM
Dymaxion
Pod ovim se nazivom krije jedno od najneobičnijih vozila iz povijesti čovječanstva. Izumio ga je Amerikanac Buckminster Fuller i predstavio na svjetskoj izložbi u Chicagu 1933. godine. Imao je tri kotača, jedanaest sjedala, vrlo neobičan oblik nalik cepelinu i – nadasve – sposobnost letenja. Ime mu je spoj riječi „dinamično“, „maksimum“ i „tenzija“ (engl. tension). Mogao je postići 190 km/h, što je u to vrijeme bilo nevjerojatno velika brzina. Imao je i rep poput aviona te produljiva krila koja bi se automatski ispružila kada bi dosegao dovoljnu brzinu za uzlet. Iako je stekao pažnju mnogih bogataša i celebrityja, Dymaxion se pokazao neuspješnim jer je bilo iznimno teško upravljati njime. Nesreća pri probnoj vožnji u kojoj je poginuo vozač zapečatila je sudbinu ovog neobičnog vozila.
Piše: Boris Blažina
