Otkud potječe pravo civila u SAD-u da nose oružje?

„Pravo na držanje i nošenje oružja“ jedno je od osnovnih prava svakog državljanina SAD-a. To je zapisano u Drugom amandmanu Ustava SAD-a koji glasi: „dobro regulirana milicija, s obzirom da je nužna za slobodu države“ uvijek imati pravo „držati i nositi oružje.“ Slične provizije postoje u zakonima većine američkih saveznih država.

To pravo vuče korijene iz engleskog zakona iz 1689., kojim je protestantima (građani ostalih vjeroispovijesti smatrani su nepouzdanima) dozvoljeno nositi oružje, što je shvaćeno kao nešto što proizlazi iz prirodnog prava na samoobranu i samoočuvanje. Vrijedi napomenuti da je u to doba vatreno oružje bilo prilično rijetko među civilnim stanovništvom, koje se većinom koristilo kopljima, mačevima i noževima.

Kako su SAD nastale iz britanskih kolonija u Americi, one su naslijedile taj zakon te su ga preuzele u svojem prvom Ustavu. Dakle, pravo na nošenje oružja u SAD-u staro je kao i sama država.

Danas je u SAD-u posjedovanja oružja pravo svih odraslih građana, a može biti oduzeto samo u slučaju da se protiv uhićene osobe vodi sudski postupak ili je osoba dokazano neuračunljiva. Postoje razlike u zakonima pojedinih saveznih država oko toga koje je točno oružje legalno, je li potrebna dozvola za nošenje oružja te je li dozvoljeno prikriveno nositi oružje.

Pravo na nošenje oružja je, kao što je poznato, jedan od najspornijih američkih zakona te predmet brojnih sporova, poglavito između liberala, koji u pravilu žele ograničiti ili zabraniti posjedovanje oružja i konzervativaca, koji u pravilu žele suprotno.

Prvi navode rasprostranjenost legalnog vatrenog oružja kao glavni uzrok visoke stope kriminala i ubojstava u usporedbi s europskim državama, dok drugi tvrde da su kriminalci mnogo manje skloni napadati ljude ako znaju da im ovi mogu uzvratiti te da je posjedovanje oružja omogućava građanima obranu od vlade u slučaju da ova postane tiranska ili diktatorska.

Jedna od točaka prijepora jest upravo izraz „dobro regulirana milicija“ iz Ustava, za kojeg neki smatraju da se odnosi na sve građanine, dok drugi tvrde da je riječ bila samo o Nacionalnoj gardi. Taj je spor doveden pred američki Vrhovni sud 2008., koji je presudio da se izraz ipak odnosi na sve građane.

Piše: Boris Blažina

Komentari