Od prostitutke do gusarske zapovjednice: Strah i trepet Kineskog mora

Pri spomenu pojma “gusar”, vjerojatno će nam se, zahvaljujući romanima i filmovima, pred očima stvoriti slika bradonje s povezom na oku, papagajem na ramenu i, zašto ne, kukom umjesto ruke. Čak i ako je naša mašta manje klišejizirana, teško da ćemo kao osobu te “profesije” zamisliti ženu. I to Kineskinju. Upravo to je bila Ching Shih – gusarica koja je u borbu poslala stotine tisuća muškaraca i čiji im je mig mogao donijeti bogatu nagradu, ali i straviču smrt.

Njena priča započela je u prljavom bordelu u luci, gdje je kao prostitutka pokušavala spojiti kraj s krajem, a nerijetko se, za koricu kruha, prodavala i na ulici. Imala je dvadeset šest godina kad su u njenu “matičnu kuću” provalili gusari i oteli je. U obratu sličnu onome u sapunicama, jedan od njih, snagator Cheng Ch’i, bio je dirnut prestrašenim pogledom lijepe djevojke te ju je zaprosio. Pristala se udati za svoga otmičara, a ovaj je doznao kako je njen pogled srne bio puka maska. Osim u krevetu, novopečena ženica drage volje mu je postala partnerica u “poslu” – za koji je pokazala nevjerojatan talent. Uz njenu pomoć, Ch’i je uspio oformiti jednu od najvećih flota u Kini. Bračno-razbojnička idila potrajala je šest godina, do gusarove pogibije, nakon čega je udovica morala preuzeti vodstvo.

Koristeći se svakim zamislivim lukavstvom, u kratkom se vremenu uzdigla do zapovjednice zloglasne flote “Crvena zastava”, koja je tjerala strah u kosti trgovcima širom Kineskog mora. Na vrhuncu moći, pod svojom je kontrolom imala stotine džunki, odnosno četrdeset tisuća ljudi. Osmislila je vlastite zakone i strogo ih provodila, a neposluh se kažnjavao smrću. Članovi njene posade nisu smjeli krasti zajednički “ratni plijen”, neprivlačne zarobljenice su se morale pustiti na slobodu, dok one oku ugodne smjele biti zadržane kao konkubine. Nadalje, gusari koji su silovali ili tukli zarobljenice bili bi smaknuti. Na neki način, imala je osjećaj za pravdu, ali je jednako tako bila nemilosrdna. Onima koji bi pokušali napustiti njenu flotu rezala je uši – i to vlastoručno.

Shvativši da je ne može poraziti, car Jiaqing joj je 1810. ponudio amnestiju, pod uvjetom da se ostavi krvavog posla. Za nju je to bila savršena ponuda u pravom trenutku, jer su upravo počela neslaganja unutar njene posade, pa je potpisala sporazum u zamjenu za slobodu i pravo da zadrži flotu. Uz to je dobila titulu “Dame kraljevskog dekreta”, čime se silno ponosila. Imala je 35 godina kad je otišla u “penziju”. Nakon što se udala i rodila, otvorila je – vlastiti bordel!

Piše: Lucija Kapural

PRATITE NAS NA INSTAGRAMU!

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Povijest.hr (@povijest.hr) on

Komentari