Nove spoznaje o drevnim Egipćanima

Zanimanje za egipatske starine, napose hijeroglife, u Europi se javlja u doba renesanse. Kao znanost, egiptologija se počela razvijati za Napoleonova pohoda na Egipat, kad je skupina znanstvenika iz njegove pratnje počela sustavno proučavati tamošnje starine. Prekretnicu u njenom razvoju označava pronalazak granitne ploče u mjestu Rosetti 1799. godine, s tekstom dekreta helenističkoga vladara Ptolemeja V. Epifana ispisanoga grčkim, hijeroglifskim i demotskim pismom, koju je dešifrirao Jean-François Champollion. Sve ovo vam je, pretpostavljamo, poznato iz povijesnih knjiga. Za vas smo odabrali niz znanstvenih otkrića koja su bacila novo svjetlo na prošlost nekoć moćne civilizacije:

1. Meteorsko željezo – godine 1911. u Gerzeju je otkriven niz željeznih predmeta precizne izrade. Ovi artefakti zbunili su znanstvenike: analiza je, naime, pokazala da su nastali dva tisućljeća prije nego što su Egipćani poznavali vještinu taljenja metala. Nedavni testovi pokazali su da je željezo došlo od meteorita.

2. Srčane bolesti – ateroskleroza, učestalo oboljenje modernog društva koje se smatra posljedicom nezdrava načina života, mučila je i drevne Egipćane. Analiza šezdesetak mumija pronađenih u Kairu kod trećine njih je otkrila tragove koji upućuju na oštećenje arterija. Među njima je bila mumija princeze Ahmose-Meryet-Amon, koja je, tvrde stručnjaci, umrla od koronarne bolesti prije četrdesetog rođendana.

3. Odljev mozgova – tijekom perzijske vladavine, mnogi su egipatski mislioci i umjetnici odvedeni u Perziju, a u zemlji su ostali oni manje talentirani. O tome svjedoči lijes otkriven 2014. godine, na kojem su crteži toliko nevješti da su stručnjaci isprva mislili kako je riječ o falsifikatima.

4. Najstariji zanat – Egipćani su na prostituciju gledali pragmatički: ono što bi kurve zaradile po hramovima koristilo se za javne radove. Primjerice, faraon Keops nije se libio u znoju lica zarađen novac lokalnih kurvi uložiti u izgradnju svoje slavne piramide, štoviše, rođenu je kćer natjerao da na leđima doprinese tome arhitektonskom podvigu.

5. Tajna piramida – ovogodišnje slučajno otkriće skupine arheologa bacilo je novo svjetlo na zagonetku  o načinu na koji su izgrađene egipatske piramide. Istražujući drevne natpise u kamenolomu u egipatskoj pustinji, naletjeli su na ostatke sofisticiranog sustava rampi za transport, stare barem 4.500 godina. Pomoću sanjki koje su nosile kamene blokove i bile pričvršćene užadima, Egipćani su mogli izvlačiti blokove iz kamenoloma alabastera pod vrlo strmim kutom.

6. Mumificiraj me nježno – mumificiranje je u početku bilo rezervirano za bogataše, no s vremenom je postalo dostupno svima, te time važna privredna grana Egipta. Mjesta na kojima se obavljalo nazivana su “Kućama ljepote”, mada nam nije jasno što je toliko lijepo u ljudskim organima razbacanim po prostoriji i litrama krvi na podu. Iako su najstarije mumije izrađene još prije 5.000 godina, konačne tehnike mumificiranja razvijene su za Srednjeg kraljevstva, a u Novom kraljevstvu dovedene su do tehnološkog vrhunca. Iz potonjeg razdoblja sačuvano je mnogo faraonskih mumija.

7. Plaćenici a ne robovi – često poanvljanu teoriju o robovima kao graditeljima piramida, odnosno surovim uvjetima u kojima su isti radili, struka je zadnjih godina odbacila. Arheolozi su u Gizi pronašli niz grobnica radnika koji su gradili piramide, čime je potvrđeno da se radilo o plaćenim zanatlijama, a ne robovima. Nadalje, postoje dokazi da su se redovito hranili mesom ovaca i bikova, koje su im slali seljaci, te da su radili u smjenama.

Piše: Lucija Kapural

Komentari