Nepravedno zaboravljena: Bila je genijalna znanstvenica, a za nju vjerojatno niste ni čuli

Povijest znanosti nije uvijek pravedna. Dok su neki kompilatori tuđih ideja stjecali svjetski ugled i bogatstvo, postoje i oni koje je, unatoč revolucionarnim otkrićima, progutao mrak zaborava. Potonja nepravda osobito je česta u slučaju kad su “oni” zapravo one. Jedna od znanstvenica koje su suvremenici šikanirali a povijest zaboravila bila je Mary Anning (1799. – 1847.), pionirka paleontologije. Siromašna, bez formalnog obrazovanja te, što je najgore, pripadnica nježnijeg spola, doživljavala je podsmijehe “stručnjaka” koji se, međutim, nisu libili njena otkrića proturiti kao svoja. Odrasla je u Lyme Regisu, slikovitu obalnom gradiću u engleskom okrugu Dorset, u obitelji koja je jedva spajala kraj s krajem. Kako se stijene u okolici stalno odronjavaju, otkrivajući fosile, djevojčin otac Richard, stolar, uspijevao je štogod dodatno zaraditi skupljanjem i prodajom tih suvenira iz prošlosti. Nažalost, umro je vrlo mlad, kad je njegovoj mezimici bilo jedanaest godina. Mary i njen stariji brat Joseph bili su prisiljeni zasukati rukave te nastavit očev posao, koji je postao jedini izvor prihoda. Dok je lov na fosile za Richarda bio posao, njegova kći u njemu je pronašla strast. Sa nepunih dvanaest, u stijeni na obali pronašla je kostur golema stvorenja s nizom oštrih zuba, sličnog krokodilu. Bio je to prvi ihtiosaur ikad otkriven. Obitelj ga je za 23 funte prodala bogatom kolekcionaru. U ono vrijeme, bio je to iznos koji im je omogućio više mjeseci bezbrižnog života.

Joseph je pronašao posao tapetara, a Mary se s još većim žarom bacila na skupljanje fosila. Najbolje vrijeme za “lov” bilo je najgore vrijeme – kad bi kiša i valovi mrvili stijene. Na pljusku koji je sav svijet potjerao u tople domove, strugala je stijene, umotana u pohabani ogrtač. Trud se isplatio: otkrila je niz novih vrsta, uključujući plesiosaura, dugovratu morsku neman iz razdoblja krede, te pterodaktila, izumrla letećeg gmaza, a prepoznala je i opisala fosilizirani izmet dinosaura. Uz to je usvajala teoretsko znanje. Doslovce je gutala članke o geologiji i paleontologiji, znanostima koje su u to vrijeme još bile u povojima, nerijetko prepisujući čitava poglavlja te nadopisujući vlastite komentare i crtajući dijagrame. Kako je bila pogrešnog spola, nije uspijevala dobiti lovu za nastavak školovanja, premda je znala više od većine obrazovane gospode koja je kupovala njene fosile. Ovi bi ljubazno saslušali djevojčina promišljanja, a potom dali naziv vrsti koju je ona pronašla te stekli slavu pisanjem o “svome” otkriću. Dakako, neku tamo Mary Anning nigdje ne bi spomenuli. Tek nakon što je 1847. umrla od raka dojke, njen doprinos znanosti priznat je u eulogiji Geološkog društva, što je bila iznimna čast. Otkrića Mary Anning zauvijek su promijenila shvaćanje prapovijesnog svijeta te su ohrabrila znanstvenike da razmotre način na koji je život došao iz vode na kopno i evoluirao.

Piše: Lucija Kapural

Komentari