William Shakespeare
Engleski bard William Shakespeare, možda najveći dramatičar svih vremena, rođen je 23. travnja 1564. godine u gradiću Stratford-upon-Avonu. Na istome mjestu i na isti datum, pedeset dvije godine kasnije, autor “Hamleta”, “Macbetha”, “Kralja Leara” i “Romea i Julije” je i umro. Taj 23. travnja, dan kad je svijet napustio i španjolski pisac Miguel de Cervantes, UNESCO je 1995. godine proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava. Nije poznato od čega je čuveni pjesnik umro. Mjesec dana ranije, sastavio je oporuku, u kojoj napominje da je “savršeno dobrog zdravlja”. Prema nekim izvorima, obolio je od groznice nakon osobito žestoke pijanke s kolegama Michaelom Draytonom i Benom Jonsonom. Pokopan je u Crkvi Svetoga trojstva u rodnom gradu, u kojoj je i kršten. Epitaf na Shakespeareovom grobu sastoji se od kletve na one koji bi se drznuli pomicati njegove kosti s tog mjesta. Za sobom je ostavio neutješnu suprugu Anne Hathaway i dvije kćeri.
Lawrence Oates
Smrt kapetana Lawrencea Edwarda Oatesa, časnika britanske vojske a kasnije i istraživača Antarktike, bila je junačka. Nesretni čovjek umro je 17. ožujka 1912. godine, od hipotermije. Tijekom ekspedicije “Terra Nova”, na svoj trideset drugi rođendan, izišao je iz šatora u mećavu, na temperaturu od minus 40 Celzijevih stupnjeva ispod ništice. Bio je to čin žrtvovanja. Shvatio je, naime, da zbog gangrene koja se razvila u njegovim udovima ugrožava šanse za preživljavanje suputnika te ih je, izabravši sigurnu smrt, oslobodio tereta brige za njega. Prema dnevničkim zapisima Roberta Falcona Scotta, zlosretnog junaka utrke za Južni pol, razvidno je njegovo divljenje prema podređenom: “Bio je to čin hrabrog čovjeka, pravog engleskog džentlmena”. Nažalost, junačko djelo nije spasilo Oatesove drugove. U roku od devet dana, svi su bili mrtvi.
Rafael
U samo trideset sedam godina, koliko je koračao našim planetom, talijanski slikar i graditelj Rafael stvorio je neshvatljivo bogat umjetnički opus. Pravim imenom Raffaello Santi, remek-djela je počeo nizati već kao dječak, da bi u mladenačkoj dobi postao dvorskim slikarom pape Julija II. U njegovoj službi, otprilike u doba kad je Michelangelo oslikavao Sikstinsku kapelu, slikao je čudesno lijepe freske na zidovima Vatikanske palače. Podjednako impresivna su djela koja je stvorio u službi pape Leona X. Najreprezentativniji slikar renesanse, tvorac “Vjenčanja djevice”, “Atenske škole”, “Svetih razgovora”, “Skidanja s križa” i “Sikstinske Madone”, umro je 6. travnja 1483. u Rimu, na svoj rođendan (navodno zbog neliječene groznice). Pokopan je u znamenitom Panteonu, nekadašnjem rimskom hramu preuređenom u katoličku crkvenu građevinu.
Ingrid Bergman
Jedna od najblistavijih zvijezda koje su ikad zasjale na holivudskom nebu, Šveđanka Ingrid Bergman, umrla je 29. kolovoza 1982. u Londonu, na svoj šezdeset sedmi rođendan. Toga sparnog jutra, izgubila je bitku s rakom dojke koju je, hrabro i u tišini, vodila dugih osam godina. Glumica eterične ljepote i snažne scenske prisutnosti, briljirala je u filmovima “Intermezzo”, “Stromboli” i “Ozloglašena”, a u povijest se upisala kao jedna od samo četiri glumice koje su osvojile po tri “Oscara” (za uloge u “Plinskom svjetlu”, “Anastaziji” i “Umorstvu u Orijent Ekspresu”). Glumačka kreacija po kojoj je najviše pamtimo ipak je ona u “Casablanci”, remek-djelu Michaela Curtiza iz 1942. Zanimljivo je da je filmska magija s partnerom Humphreyem Bogartom bila isključivo plod glumačkog umijeća, a ne i zbiljske privlačnosti. U stvarnosti, nisu podnosili jedno drugo, a ona mu se rugala zbog cipela s potpeticom koje je morao nositi kako bi je poljubio! Posljednju ulogu u životu odigrala je u švedskoj drami simbolična naslova, “Jesenjoj sonati”. Kremirana je u Londonu, nakon čega je njen prah prenesen u Švedsku. Dio je rasut u more, a dio zakopan pored glumičinih roditelja na groblju Norra Begravningsplatsen u Stockholmu.
Michael Aris
Dvojica kriminalaca…
Sam Bass, zloglasni pljačkaš vlakova i vođa odmetničke bande iz devetnaestog stoljeća, umro je kako je i živio: dana 19. srpnja 1978. godine, na svoj dvadeset sedmi rođendan, opružio se na vrelom asfaltu Round Rocka u Texasu, pokošen policijskim mecima. Na vlastiti rođendan izdahnuo je i George Kelly Barnes, američki gangster kojem je otmica naftnog tajkuna Charlesa F. Urschela donijela zvučni nadimak “Machine Gun Kelly”. U zloglasnom Alcatrazu hladio se dugih sedamnaest godina, nakon čega je prebačen u Leavenworth. Ondje je proveo još tri godine, sve dok ga 18. srpnja 1954. srčani udar nije otpremio na onaj svijet. Ranije toga jutra, pogasio je pedeset devet svjećica na rođendanskoj torti.
… I hrpa grača bejzbola
Nevjerojatno ali istinito, niz zvijezda američkog bejzbola umrlo je na vlastiti rođendan. Bobby Byrne, Bucky Harris, Gabby Hartnett, Sol Carter, Joe Tinker, Swede Risberg, Bob Moose i Benny McCoy samo su neki od njih.
Piše: Lucija Kapural
