Neobične činjenice iz povijesti: Svastika je nekoć bila simbol dobra!

Što je svastika predstavljala prije nego što su je se dočepali nacisti? Zašto su Perzijanci posezali za krčazima punim vina kad  god su trebali donijeti kakvu važnu državnu odluku? Kako je nastao izraz “kobrin efekt”? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

Od simbola dobra do simbola zla

Svastiku – križ s četiri jednaka kraka, od kojih svaki završava produžetkom pod pravim kutom – danas smatramo simbolom čistog zla, no kroz povijest je imala bitno drugačije značenje. Riječ “svastika” potječe iz sanskrta, a značenje joj je “sreća” odnosno “dobrobit”. Počev od neolitika, javlja se u brojnim kulturama, kao ornamentalni motiv, s određenim simboličnim značenjem (simbol sreće, sunčevo kolo, četiri strane svijeta itd.). Pogrešno zaključivši da je svastika isključivi simbol u arijaca, nacisti su je učinili stranačkim a potom i državnim amblemom. Njemački “Hakenkreuz” (“kukasti križ”) razlikuje se, međutim, od drevnih svastika: krakovi su mu okrenuti okrenuti udesno, dok su kod ovih okrenuti ulijevo.


Pijani i trijezni pristup

Godine 450. prije Krista, grčki povjesničar Herodot (490. prije Krista – 430. prije Krista) posjetio je Perziju. Nemalo ga je iznenadio tamošnji običaj donošenja važnih državnih odluka: Perzijanci bi o njima prvo raspravili pijani kao čep, a sljedeći dan trijezni i odmoreni, kako bi istom problemu pristupili i s logične i s emotivne strane.

Ružičasta je za dječake, plava za djevojčice

Danas nam se čini nekako prirodnim odjenuti dječačiće u plavu robicu, a curice u onu ružičaste boje. Nije, međutim, oduvijek bilo tako – štoviše, bilo je dijametralno oprečno! Do sredine dvadesetog stoljeća, bebe su uglavnom nosile bijelu odjeću, koju je bilo lako prati i izbjeljivati, a dizajn za djevojčice i dječake nije se bitno razlikovao. Tek kad su robne kuće u reklamama počele povezivati određene boje s određenim spolom, roditelji su počeli razmišljati o važnosti nabavke “ispravne” odjeće. Zanimljivo, jedna od ranih reklama tog tipa, ona “Earnshaw’s Infants’ Departmenta”, kaže sljedeće: “Opće je prihvaćeno pravilo da je ružičasta boja, kao snažnija, prikladnija za dječake, dok nježnija, prozračnija plava puno bolje pristaje djevojčicama”.

Mučenje škakljanjem

Škakljane povezujemo sa smijehom i zabavom, no u prošlosti je korišteno kao metoda – torture! U vrijeme dinastije Han, dugotrajnom škakljanju, koje izaziva snažnu nelagodu ali ne ostavlja nikakve fizičke tragove na tijelu, podvrgavani su kineski zarobljenici od kojih je valjalo izvuči kakvu važnu informaciju. Navodno su sadističko škakljanje poznavali i antički Rimljani, i to sa zabavnim twistom – stopala kažnjenika lizale su koze!

Kobrin efekt

Izraz “kobrin efelt”, kojim se opisuje “rješenje” problema koji isti učini znatno težim nego što je isprva bio, ima zanimljivu povijest. Dok je Indija još bila pod britanskom kolonijalnom upravom, vlasti su odlučile stati na kraj problemu s otrovnim zmijama u Delhiju, pa su ponudile novčanu nagradu za svaku ubijenu kobru. Lukavi lokalni živalj počeo je masovno uzgajati kobre, kako bi državi isporučio što više dragocjenih leševa. Shvativši pogrešku, vlada je ukinula program poticaja, a tada se dogodilo sljedeće: nemajući više koristi od kobri, uzgajivači su ih jednostavno pustili na slobodu, a populacija ovih zmijurina u gradu dramatično se povećala!

Piše: Lucija Kapural

Komentari